dom_i_nekretnine
dom_i_nekretnine
dom i nekretnine
Arhiva
« » stu 2008
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
Blog - studeni 2008
petak, studeni 28, 2008
.............................................................................................................................................................................................................................
Već smo se navikli da Generalni urbanistički plan svakih šest mjeseci do godinu dana doživljava svoje izmjene i dopune te da svake nove izmjene zadaju glavobolju arhitektima, građevinarima, investitorima, vlasnicima zemljišta te svima onima koji žele nešto graditi.

............................................................................................................................................................................................................................
Iako zgrada na uglu Tuškanove i Banjavčićeve nema spomeničku vrijednost, investitor ju je odlučio zadržati jer je procijenio da mu je to financijski puno isplativije
............................................................................................................................................................................................................................

Od 1. veljače državljani EU moći će pod istim uvjetima kao i Hrvati kupovati nekretnine u RH
............................................................................................................................................................................................................................
Hotel koji je radilo 19 superstarova
Za oko 200 eura možete birati želite li spavati u sobi Zahe Hadid, Normana Fostera, Jeana Nouvela ili primjerice Plasma Studija
............................................................................................................................................................................................................................
Kako spasiti Maksimir?
Krenuti s malim stvarima: postaviti klupe, žardinijere s cvijećem te ulične kioske, a potom otvoriti kina, galerije i kazališta
............................................................................................................................................................................................................................
dom-i-nekretnine @ 15:16 |Komentiraj | Komentari: 0
Krenuti s malim stvarima: postaviti klupe, žardinijere s cvijećem te ulične kioske, a potom otvoriti kina, galerije i kazališta

Žezlo je u rukama zagrebačke gradske politike koja se sve više brine o automobilima, a sve manje o pješacima i biciklistima, što se dobro vidi na primjeru sporednih ulica koje izlaze na Maksimirsku cestu. Sve su one bile slijepe ulice, omeđene kioskom, što je Maksimirsku cestu činilo ugodnom šetnicom. Nedavnim uklanjanjem kioska, bočne ulice postale su prometne. Time se smanjila pješačka protočnost, a povećala automobilska zagušenost. Tako misli tim urbanista, sociologa i povjesničara umjetnosti koji je izradio interdisciplinarnu
Velik propust je što invalidi i biciklisti ne mogu pristupiti novouređenom Kvatriću.
studiju o Maksimiru i prošli je tjedan izložio u prostorijama Kulturnog centra Trešnjevka.

Tvrde da Maksimirska cesta nema klupa niti pristojnu biciklističku stazu. Kvaternikov trg, čiji je izgled doživio šokantnu promjenu koju većina građana još nije prihvatila, nema, primjerice, nijednu ploču koja pokazuje da je samo jedan kilometar istočnije maksimirski park. Mnogo zgrada u toj četvrti zaštićeni su spomenici kulture, ali o njima se nitko ne brine niti njihovi stanovnici o tome išta znaju. To što se Maksimir zbog sportskih objekata profilirao kao sportski dio grada nije opravdanje za to da kvart nema nijedno kino, galeriju ili teatar, smatraju autori.


Kulturna antropologinja Sonja Leboš, jedna od autorica studije

Kulturna antropologinja Sonja Leboš kaže da sustavno studira i uspoređuje urbanu politiku Zagreba s onom u Pragu, Barceloni i Beču. 

- U tim se gradovima i najmanji zahvat razrađuje do detalja, a kod nas je politika nadglasala struku i odluke o vitalnim mjestima u gradu, kao što su glavni trgovi, donose se stihijski. Mi ne znamo što znači urbana demokracija - rekla je Leboš referirajući se na nedavnu knjigu čeških urbanista u kojoj su detaljno elaborirali sitne promjene na glavnom praškom trgu Vaclavske Namesti. Prema njezinu mišljenju, Kvatrić se Zagrebu prebrzo dogodio. Tijekom 30 godina različiti autori Gradu su predavali prijedloge i nacrte, a on je zatim uzeo posljednju ponudu a da čitav niz prethodnih nije revalorizirao, tvrdi Leboš.

- Žalosno je da jednom važnom trgu kao što je Kvaternikov, koji je ‘prekjučer’ preuređen, ne mogu pristupiti biciklisti ni invalidi. To kritiziram kao građanka, a kao urbana antropologinja smatram da je neozbiljno oblikovati trg prema jednom natječaju. Zagrebački gradski oci s vrlo nejasnim znanjem o onome što je bilo interveniraju i stvaraju nove projekte - rekla je Leboš i dodala da bez znanja o onome što je bilo teško možemo donijeti dobra urbana rješenja. Autori projekta najavili su internetsku stranicu o Maksimiru na kojoj će prvi put interaktivno sudjelovati građani sa svojim komentarima. Projekt u kojem su, među ostalima, sudjelovali Dino Igrec, povjesničar umjetnosti, Fedor Kritovac, arhitekt i urbani sociolog, i petstotinjak učenika XV. gimnazije nema, međutim, namjeru davati konačna rješenja, nego postavljati pitanja mjerodavnima.
dom-i-nekretnine @ 15:15 |Komentiraj | Komentari: 0
Za oko 200 eura možete birati želite li spavati u sobi Zahe Hadid, Normana Fostera, Jeana Nouvela ili primjerice Plasma Studija

Koliko je svjetski poznatih arhitekata i dizajnera potrebno da bi se promijenio pojam boutique hotel? Odgovor je 19! Možda zvuči kao dosjetka, ali u luksuznom hotelu Puerta America u srcu madridske četvrti Salamanca na to gledaju vrlo ozbiljno.

S obzirom na to da se bliže božićni i novogodišnji blagdani, boravak u boutique hotelu, vrijednom 75 milijuna eura, na kojem je radilo 19 najvećih arhitektonskih i dizajnerskih imena, čini se idealnim za sve ljubitelje dobre arhitekture.



U hotelu su 308 standardnih soba, 22 manja i 12 većih apartmana, restorani, barovi, bazen na krovu i fitness centar. Fasada zgrade i veći apartmani na 12. katu djelo su Jeana Nouvela, ulazna zona s recepcijom Johna Pawsona, Marc Newson i Christian Liaigre autori su tematskih barova, a Teresa Sapey pobrinula se za podzemnu garažu. Na svakom je katu 28 soba i dva manja apartmana, prostire se na otprilike 1300 kvadrata i posve je prepušten jednoj “zvijezdi”, među kojima su Norman Foster, Zaha Hadid, Ron Arad, David Chipperfield, Richard Gluckman, Plasma Studio, Victorio & Lucchino, Arata Isozaki, Kathryn Findlay, Javier Mariscal i Fernando Salas.



Sloboda interpretacije do i najmanjeg detalja ili upotrebe materijala, svojevrsne stilske vježbe svjetskih “zvijezda” u zadanim okvirima, začinjena je i zahtjevom investitora Silken Hotels Group da arhitekti i dizajneri tijekom projekta međusobno uopće ne smiju komunicirati.


dom-i-nekretnine @ 15:14 |Komentiraj | Komentari: 0
Od 1. veljače državljani EU moći će pod istim uvjetima kao i Hrvati kupovati nekretnine u RH

Prema crnim brojkama, na legalne, polulegalne ili nelegalne načine 40.000 stranaca u posljednjih 18 godina kupilo je nekretnine u Hrvatskoj. Neki su u bescjenje prodavali svoju djedovinu, a drugi su na Nijemcima, Austrijancima, Britancima, Mađarima, Slovencima i Rusima dobro zaradili. No, kako god bilo, bliži se dan kada će stranci građevinska zemljišta, stanove, apartmane, kuće i vile moći kupovati i prodavati pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani, a to bi se trebalo dogoditi za točno tri mjeseca.
Statistika obrađenih predmeta u razdoblju od 25. srpnja 2006. do 5. studenoga  2008.
• 10.946
Ukupan broj zahtjeva
• 5822
Odobrena suglasnost
• 1083
Odbijena suglasnost
• 481
Obustavljen postupak
• 9713
Ukupan broj obrađenih predmeta
• 1236
Nije u postupku

Naime, 1. veljače 2009. godine stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim će svi državljavljani Europske Unije imati jednaka prava pri kupnji nekretnina kao i hrvatski državljani. Dakle, do 1. veljače iduće godine potrebno je izmijeniti zakon po kojem će stranci moći kupovati građevinska zemljišta, kuće, vile, apartmane i stanove po cijeloj Hrvatskoj, a jedino što nipošto neće smjeti kupovati je poljoprivredno zemljište. Ograničenja poput kupnje zaštićenih spomenika kulture ili zemljišta u park-šumi za strance vrijedit će jednako kao i za hrvatske državljane, odnosno imat će mogućnost kupnje tek kada se i ako se država, županija i grad odreknu prava prvokupa.

Nužno pitanje koje se postavlja je hoće li se dogoditi navala stranaca koji žele kupiti nekretnine u Hrvatskoj te hoće li zbog te veće potražnje ponovno skočiti cijene nekretnina.

O tim i sličnim pitanjima bilo je riječi na proteklom Forumu poslovanja nekretninama u Rovinju, a Jasminka Biliškov, dopredsjednica Udruženja posredovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te vlasnica Biliškov Nekretnina, kaže kako ne vjeruje da će iduće godine doći do velike navale, ali da bi se prodaja nekretnina strancima mogla povećati najviše do 10 posto.


Otoci Hvar i Brač, Istra, Split i Dubrovnik na listi su top-destinacija


- Ne vjerujem da će iduće godine doći do povećanja cijena nekretnina jer su zahvaljujući
Hrvati će za kupnju nekretnina u EU i dalje trebati razne potvrde i dozvole.
konstantnom rastu cijene u Hrvatskoj dosegnule svoj maksimum. U posljednjih godinu dana cijene su pale za 10 do 15 posto, a mislim da će uz manje korekcije prije svega nekvalitetnih nekretretnina, čiji bi kvadrati mogli i dalje padati, cijene nekretnina iduće godine biti iste ili slične kao sada - rekla je Jasminka Biliškov. Relativno malu zainteresiranost stranaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj pripisuje se globalnoj ekonomskoj krizi te najavljenim smanjenim ulaganjima za iduću godinu, ali stranci bi mogli biti zainteresirani za kupnju zemljišta na moru.



- Stranci su zainteresirani za kupnju zemljišta za shopping centre te za gradnju kuća uz more, a trenutačno ih zbog krize toliko ne interesiraju zemljišta za gradnju hotela. No, smatram da
2009. cijene bi trebale biti slične ovogodišnjima, a novi rast mogao bi se dogoditi 2010.
bi interes mogao porasti 2010., kada većina stručnjaka predviđa ponovno lagani porast cijena - kaže Biliškov.

Problem koji donosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kojim će svi državljani Europske Unije imati jednaka prava pri kupnji nekretnina kao i hrvatski državljani jest taj što neće vrijediti ista pravila kada Hrvati kupuju u EU. Dakle, državljani zemalja članica EU-a moći će nesmetano kupovati nekretnine u Hrvatskoj, a Hrvati u EU moći će kupovati nekretnine uz različita ograničenja, kao i dosad. To znači da će za Hrvate i dalje vrijediti dosadašnje načelo receprociteta te da će i dalje za kupnju morati dobiti razne potvrde.

dom-i-nekretnine @ 15:12 |Komentiraj | Komentari: 0
Iako zgrada na uglu Tuškanove i Banjavčićeve nema spomeničku vrijednost, investitor ju je odlučio zadržati jer je procijenio da mu je to financijski puno isplativije

U tvornicama i skladištima se radilo, u stambenim zgradama stanovalo, a u kulturnim institucijama gledalo, plesalo i uživalo. No, to je tako bilo nekad. Postindustrijalizacijom nastupilo je novo doba u kojem se i u bivšim skladištima stanuje, u tvornicama pleše, a u stambenim zgradama na laptopima se radi milijunski posao. Europske i razvijene svjetske
Transformacije starih skladišta normalna su stvar u svijetu.
zemlje odavno su u toj fazi transformacije, a prenamjena starog i napuštenog skladišta u luksuzne stanove napokon se počela događati i u Hrvatskoj.

Kvalitetna gradnja
Prvi takav projekt koji transformira staro skladište tekstila u širem centru Zagreba u poslovno-stambenu zgradu je projekt Tuškanova koji neće srušiti bivše skladište, nego će ga pažljivo rekonstruirati, obnoviti, nadograditi i pretvoriti ga u luksuzni stambeno-poslovni kompleks u kojem će kvadrat stana stajati od 2590 eura.


Nenad Kondža na krovu zgrade pokazao nam je panoramski pogled

O novom kompleksu na uglu Tuškanove i Banjavčićeve razgovarali smo s arhitektom Nenadom Kondžom, glavnim projektantom zgrade. Postojeće stanje zadivilo ih je, kaže Kondža, jer osim kvalitetne gradnje pruža mnoge prostorne i funkcionalne mogućnosti te su se umjesto dozvoljenog rušenja odlučili za drugi korak, za obnovu i dogradnju.

Na tragu svjetskih trendova
- Postojeća uglovnica Banjavčićeva 1 - Tuškanova 43 kvaliteno je građena zgrada sredinom prošlog stoljeća u funkciji centralnog distributivnog skladišta Tekstil prometa. Njena namjena uvjetovala je gradnju konstruktivno visokokvalitetnog objekta, što je omogućilo njegovu rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju, odnosno transformaciju u multifunkcionalnu stambeno-poslovnu zgradu kojoj stara namjena daje poseban pečat na tragu svjetskih trendova pretvaranja intenzivno proizvodnih zona u rezidencijalne četvrti - kaže Nenad Kondža, objašnjavajući kako su nakon svih ispitivanja zaključili da im je financijski i vremenski isplativije obnoviti, statički ojačati i dograditi zgradu iz tridesetih godina prošlog stoljeća u Tuškanovoj i zgradu građenu sedamdesetih godina u Banjačićevoj nego ih srušiti te potom ponovno graditi.

 
Tuškanova - Banjavčićeva
• Investitor: Projekt Tuškanova d.o.o.
Projektant: Studio A - Grupa Investinženjering
Veličina postojećih zgrada:  8700 m2 bruto
Veličina rekonstruiranih zgrada:  garaža  4430 m2 bruto, zgrade 10.270 m2 bruto
Ukupno: 14.700 m2 br.
Broj stanova: 40
Veličina stanova: od 50 do 150 m2

- U Tuškanovoj 43, zgradi iz 1936., zamijenit ćemo ‘dotrajali’ kat novim te ćemo nadograditi još tri nova kata koji će pretežno biti stambene namjene. U prizemlju će se nalaziti lokali u uredskoj funkciji, dok će se u poluukopanoj podzemnoj etaži nalaziti prateći uredski prostori i spremišta stanara. U zgradi u Banjavčićevoj 1, građenoj sedamdesetih godina, u prizemlju, prvom, drugom i trećem katu bit će uredi, a postojeći četvrti kat adaptiran je u stambeni, kao i nadograđeni peti kat. Umjesto dosadašnje kuglane u podrumu, napravit ćemo dvoranu za sastanke, mini kuhinju te prateće uredske prostore, a ispod dijelom ozelenjenog dvorišta predviđena je garaža s tri podzemne etaže - ispričao je Kondža.

 
U neposrednoj blizini
• Tramvaj    Zvonimirova (br. 1, 9, 17) - 200 m
Autobusna stanica    Heinzelova (linije 216, 217, 276) - 250 m
Osnovna škola    Bogišićeva - 115 m
Državni dječji vrtić    Makančeva - 320 m
Supermarket     Banjavčićeva (Billa) - 180 m
Ambulanta     Laginjina (dom zdravlja) - 600 m
Trg bana Josipa Jelačića    4 tramvajske stanice - 1500 m

Stanovi od 50 do 150 m2

Kaže kako će gotovo svih 40 stanova, veličine od 50 do 150 kvadrata, biti galerijski te će se u njih ulaziti s dvorišne strane. Stanovi na posljednjem etažama Banjačićeve ulice bit će posebno ekskluzivni ne samo zbog veličine i prekrasnog pogleda koji seže na cijeli grad, nego i jer su projektirani poput “malih kuća u ulici” koja će se nalaziti na posljednjoj etaži zgrade.

 




 










Ispod neuređenog dvorišta bivšeg Tekstil prometa bit će tri nivoa podzemnih garaža koji će biti natkriveni zelenim ‘krovom’ (gore). 3 d simulacije pokazuju novi izgled stambeno-poslovnog kompleksa u kojem će kvadrat stajati oko 2600 eura

Uštedjeli i na vremenu
- Ovih dana počet ćemo s radovima, a s obzirom na to da je dobar dio zgrade već sagrađen, zgrada bi trebala biti dovršena za godinu dana. Iako je zgrada u dobrom stanju te je dobro održavana, pred nama je veliki posao jer prostor koji je namijenjen skladištenju tekstila treba pretvoriti u ugodan stambeni prostor - rekao je Kondža, čiji je studio A dio Grupe Investinžinjering, koja je jedna od osnivača tvrtke Projekt Tuškanova, investititora projekta.


Stanuju, rade i šopingiraju u bivšem tanku plina

Bečki Gasometer najpoznatiji je primjer transformacije starog objekta

Pretvaranje napuštenih skladišta, tvornica, hala ili čak crkvi u kulturne centre, knjižnice, poslovne prostore i stanove, u svijetu je trend koji se provodi već godinama. Vjerojatno najpoznatiji primjer takve preobrazbe su bivši tankovi plina u Beču koji su pretvoreni u stambeno-poslovni kompleks.

Jean Nouvel

U bečkom Gagometeru, odnosno u četiri bivša plinska tanka, nalazi se shopping centar, multifunkcionalna dvorana, studentski dom, te mnoštvo poslovnih prostora i stanova

Riječ je o Gasometeru, kompleksu četiriju bivših tankova plina, sagrađenih krajem 19. stoljeća, koji su pažljivom rekonstrukcijom i dogradnjom postali jedan od najpoznatijih primjera transformacije i landmark čitavoga grada.

Naravno, velikom publicitetu pridonijela je i činjenica da su dva “silosa” projektirali velikani arhitekture, Jean Nouvel, autor, između ostalog, Arapskog instituta u Parizu te kongresnog centra u Luzernu, te Coop Himme(l)blau, autori muzeja BMV-a u Münchenu. 

Ukupno 602 stana
Nouvelov Gasometer pretežno je stambene namjene, a osim 128 stanova od 33 do 128 kvadrata, ima i shopping centar koji se prostire na sva četiri “silosa”. Drugi tank, odnosno Coop Himme(l)blauov, mješavina je studentskog doma i stanova. U njemu u studentskim sobama živi 247 studenata te oko 350 stanara u 116 stanova. Treći tank, uz 92 stana, ima pet etaža garažnog prostora, a s četvrtim tankom Gasometer ima ukupno 602 stana, 11.000 kvadrata poslovnih prostora, shopping centar na 20.000 kvadrata, javnu dvoranu za okupljanja od 7000 metara četvornih, 1000 parkirnih mjesta te vrtić za pet skupina. 
(Boba Blašković)
dom-i-nekretnine @ 15:09 |Komentiraj | Komentari: 0
Već smo se navikli da Generalni urbanistički plan svakih šest mjeseci do godinu dana doživljava svoje izmjene i dopune te da svake nove izmjene zadaju glavobolju arhitektima, građevinarima, investitorima, vlasnicima zemljišta te svima onima koji žele nešto graditi. Gradski urbanisti koji rade na GUP-u Zagreba, jednako tako, uvijek nas uvjeravaju da razloga za brigu nema, te da je GUP samo poboljšan, dorađen te da su riješene neke nedoumice.
Kosi krov više nije nužan, ponovno se dopušta gradnja ravnog krova.

Proučavajući prijedlog novih izmjena GUP-a u suradnji s nizom neovisnih stručnjaka, čini se da su najnovije izmjene koje bi nakon proteklih izmjena i dopuna uskoro trebale stupiti na snagu prilično dobre za sve sudinike u gradnji. Zbog izmjena dijela GUP-a koji se odnosi na prilazne ceste i novoplanirane ulice, čini se da će problem oko nemogućnosti izdavanja dozvola bar djelomično nestati te da arhitekti neće više “čupati kosu” zbog odredbe o nužnosti kosog krova pri gradnji svakog potkrovlja u Zagrebu.


Svaka izmjena GUP-a donosi i mnoge prenamjene zemljišta, a uvijek su na udaru prenamjene zelenih zona

Naime, izmjenom odredbi GUP-a od prije godinu dana te novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisano je da potkrovlje mora imati kosi ili zaobljeni krov (ZOPUG) s visinom nadozida 90 centimetara (GUP), što je u prijevodu značilo da ako želite graditi ravni
9 metara moraju biti široke samo  novoplanirane prometnice.
krov morate se odreći mogućnosti gradnje etaže između krova i zadnjeg kata. Naravno da je rijetko koji investitor želio pristati na gradnju etaže manje, pa su sve zgrade koje su se projektirale u nazad godinu dana nužno imale kose krovove.

No, ta odredba je izmijenjena dopuštanjem oblikovanja najviše etaže ne samo kao “potkrovlje”, nego i kao “uvučeni kat”. Taj novi pojam, uvučeni kat, definiran je kao “najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zavoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75 posto površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine”. Sam pojam potkrovlja pretrpio je minimalne izmjene te se po novom tumači kao etaža koja se oblikuje kosim ili zaobljenim krovom, maksimalnog nagiba 35 stupnjeva, s najvećom visinom nadozida 120 centimetara. U praksi, sve je vraćeno na staro jer je do prije godinu dana taj pojam podrazumijevao i kosi i ravni krov s istim ili vrlo sličnim pripadnim parametrima.

Odredba o obaveznoj širini ulica od 9 metara ili iznimno 7,5 metara ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine, u posljednjih godinu dana zadavala je brojne probleme i usporavala ili čak onemogućavala proces dobivanja
Na zelenim parcelama većima od 15.000 m2  moći će se graditi  vile.
dozvola i suglasnosti o gradnji. No i ona je izmijenjena na način da samo novoplanirane ulice moraju biti te širine, dok to pravilo više ne vrijedi za postojeće ulice.

Prema novim izmjenama postojeće ulice morat će minimalno biti širine 5,5 metara što bi tek djelomice moglo ubrzati proces dobivanja dozvola. S obzirom na to da odredba kojom za sve novoplanirane ulice mora biti ishođena lokacijska dozvola i započeti grubi građevinski radova, nije u GUP-u nego nju propisuje Zakon o gradnji, ta odredba ostaje na snazi. Novi GUP donosi i novost o mogućnosti gradnje u zelenom pojasu koja bi se mogla svidjeti posjednicima velikih zelenih površinama većih od 15.000 kvadrata, ali i istodobno izazvati bijes stručnjaka, “zelenih” i ljubitelja prirode.

Naime, u izmjene Generalnog urbanističkog plana (GUP) unesen je prijedlog da se u zaštićenim zelenim površinama, na parceli od najmanje 15.000 kvadrata, iznimno dopusti gradnja “rezidencijalne građevine s pratećim sadržajima proširenog stambenog standarda”, uz najveću izgrađenost građevne čestice 20 posto, najveće visine podrum, dvije etaže i potkrovlje, nadzemni koeficijent izgrađenosti 0,5. Propisuje se da je prirodni teren, najmanje 60 posto površine građevne čestice.
dom-i-nekretnine @ 15:06 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, studeni 25, 2008
................................................................................................................................................................................................................................
Kako pomiriti sklonost prema intelektualnom radu, ali i ljubav prema druženju i naklonost prema noćnom životu? To je bio problem koji se postavio pred mladog profesora na zagrebačkom sveučilištu kada je uređivao stan u novim zgradama sagrađenim na mjestu stare uljare, u centru grada.
................................................................................................................................................................................................................................
Što je za­je­dni­čko našim ba­ka­ma, Ji­mu Mor­ri­so­nu i Osca­ru ­Wildeu? Si­gur­no sa­da s ne­vje­ri­com mo­zga­te po­pri­li­čno si­gur­ni da smo nešto ­ovdje po­mi­ješali. Odgo­vor je za­pra­vo vr­lo je­dno­sta­van i kri­je se u je­dnoj ri­je­či - ta­pe­te. ...............................................................................................................................................................................................................................
Ni­zo­zem­ski ar­hi­te­kton­ski stu­dio ­Zecc, po­znat po pre­u­re­đi­va­nju ja­vnih u stam­be­ne obje­kte, pre­tvo­rio je sta­rin­sku cr­kvu od 1600 če­tvor­nih me­ta­ra u mo­der­nu obi­telj­sku ku­ću. Cr­kva je bi­la dio ve­li­kog stam­be­nog kom­ple­ksa fra­ta­ra, ko­ja je sre­di­nom 20. sto­lje­ća udo­mlja­va­la 217 oso­ba. Pre­o­sta­lih 13 sta­ri­jih fra­ta­ra pri­je dvi­je go­di­ne pre­se­lje­no je u sta­ra­čki dom, pa je kom­pleks po­di­je­ljen i pre­u­re­đen u 40 sta­no­va. ................................................................................................................................................................................................................................
................................................................................................................................................................................................................................
Zi­ma je sve bli­že, a da vaš vrt ne bi izgle­dao pra­zno i ža­lo­sno, vo­di­te ra­ču­na da u nje­mu, me­đu osta­li­ma, bu­du za­stu­plje­ne bilj­ke ko­je ti­je­kom ci­je­le go­di­ne za­dr­ža­va­ju lišće. To su cr­no­go­ri­čne i zim­ze­le­ne bilj­ke.
................................................................................................................................................................................................................................
dom-i-nekretnine @ 14:26 |Komentiraj | Komentari: 0
Zi­ma je sve bli­že, a da vaš vrt ne bi izgle­dao pra­zno i ža­lo­sno, vo­di­te ra­ču­na da u nje­mu, me­đu osta­li­ma, bu­du za­stu­plje­ne bilj­ke ko­je ti­je­kom ci­je­le go­di­ne za­dr­ža­va­ju lišće. To su cr­no­go­ri­čne i zim­ze­le­ne bilj­ke.

Je­dan od naj­po­pu­lar­ni­jih zim­ze­le­nih gr­mo­va ­jest šimšir ­(Buxus). Si­tnog je lišća, gu­stog ra­sta i odli­čno po­dno­si šiš­anje te se ko­ri­sti kao ni­ska ži­vi­ca ko­ja slu­ži kao ­obrub gre­di­ca s ru­ža­ma, traj­ni­ca­ma te aro­ma­ti­čnim bi­ljem. Na­ro­či­to je pri­kla­dan za obli­ko­va­nje u ra­zne ge­o­me­trij­ske obli­ke te skul­ptu­re po­zna­te pod ime­nom ­topiary. Za obli­ko­va­nje po­go­dna je i ka­li­na ­(Ligustrum), ko­ja je izgle­dom naj­sli­čni­ja šimširu. Me­đu cr­no­go­ri­com, pak, naj­bo­lje se mo­že obli­ko­va­ti ti­sa ­(Taxus).

Zim­ze­le­nim li­sto­vi­ma, ali i pre­kra­snim cvje­to­vi­ma oduševlja­va­ju nas ro­do­den­dro­ni ­(Rhododendron) ko­ji vo­le sje­no­vi­te po­lo­ža­je te ki­se­lo tlo. Atra­kti­vni su i pi­e­ris ­(Pieris), kal­mi­ja ­(Kalmia), ma­ho­ni­ja ­(Mahonia), ko­ja se u pro­lje­će oki­ti žu­tim cvje­to­vi­ma te ski­mi­ja ­(Skimmia). Ona se odli­ku­je ze­le­nim, ko­ža­stim lišćem te cr­ve­nim bo­bi­ca­ma. U svi­bnju se oki­ti bi­je­lim cva­tom. Ka­ko je ski­mi­ja dvo­do­mna bilj­ka, imaj­te na umu da plo­do­ve ima­ju sa­mo žen­ski pri­mjer­ci.

Ve­li­ki je ­izbor i zim­ze­le­nih gr­mo­va ko­ji se u je­sen oki­te bo­bi­ca­ma, po­put žu­ti­ke ­(Berberis), du­nja­ri­ce ­(Cotoneaster), va­tre­nog tr­na ­(Pyracantha) te tre­se­tne mir­te ­(Pernettya).

Cr­no­go­ri­čne zim­ze­le­ne bilj­ke su do­bro­došle u ve­li­kim, baš kao i u ma­lim vr­to­vi­ma. ­Zbog ogra­ni­če­nog pro­sto­ra u ma­lim vr­to­vi­ma ne­će­mo sa­di­ti one vr­ste ko­je na­ra­stu ve­li­ke po­put je­le, bo­ra ili pa­čem­pre­sa. No, te vr­ste uzgo­je­ne su i kao pa­tu­lja­sti kul­ti­va­ri po­go­dni za sa­dnju u ma­lim vr­to­vi­ma. Spo­ro ra­stu i ne za­u­zi­ma­ju mno­go mje­sta. Pri­mje­ri­ce,  pa­tu­lja­sta smre­ka ­(Picea gla­u­ca “Co­ni­ca“) tre­ba mno­go vre­me­na ka­ko bi na­ra­sla do vi­si­ne od tri me­tra, a pri­kla­da­na je za mješovi­te gre­di­ce, ali i kao sa­mo­stal­na bilj­ka u vr­tu. Naj­po­zna­ti­ji pa­tu­lja­sti ­oblik bo­ra kri­vu­lja ­(Pinus mu­go) je kul­ti­var “­Mops“, ko­ji ta­ko­đer ra­ste vr­lo spo­ro.  

Ako su vam u vr­tu do­sa­di­li uo­bi­ča­je­ni pa­če­pre­si, tu­je i smre­ke, za­mi­je­ni­te ih ne­kim od vr­sta ne­o­bi­čnog ra­sta po­put ja­pan­skog ce­dra ­(Cryptomeria ja­po­ni­ca “Cri­sta­ta“), ja­pan­skog bi­je­log bo­ra ­(Pinus par­vi­flo­ra) te smre­ke ­(Picea abi­es “In­ver­sa“), či­je gra­ne pri­lju­blje­ne uz de­blo vi­se pre­ma do­lje.
dom-i-nekretnine @ 14:25 |Komentiraj | Komentari: 0
Ni­zo­zem­ski ar­hi­te­kton­ski stu­dio ­Zecc, po­znat po pre­u­re­đi­va­nju ja­vnih u stam­be­ne obje­kte, pre­tvo­rio je sta­rin­sku cr­kvu od 1600 če­tvor­nih me­ta­ra u mo­der­nu obi­telj­sku ku­ću. Cr­kva je bi­la dio ve­li­kog stam­be­nog kom­ple­ksa fra­ta­ra, ko­ja je sre­di­nom 20. sto­lje­ća udo­mlja­va­la 217 oso­ba. Pre­o­sta­lih 13 sta­ri­jih fra­ta­ra pri­je dvi­je go­di­ne pre­se­lje­no je u sta­ra­čki dom, pa je kom­pleks po­di­je­ljen i pre­u­re­đen u 40 sta­no­va.

Na ne­ki na­čin uvi­jek je tu­žno ka­da se bivši ja­vni pro­sto­ri (od ko­jih su ne­ki od po­vi­je­sne va­žno­sti) pre­u­re­de u pri­va­tne re­zi­den­ci­je. No, tren­do­vi su neizbježni, a do­bra vi­jest za sve ko­ji su pro­ti­vni­ci ta­kvih ma­ke ove­ra ­jest da se ­zbog za­htje­vno­sti po­sla ­ipak ne mo­že sva­ka cr­kva pre­u­re­di­ti u pro­stor od ja­vnog in­te­re­sa.

Na sre­ću, ar­hi­te­kti iz stu­di­ja ­Zecc, na­pra­vi­li su do­bar po­sao, pa je no­vi ­izgled cr­kve u Utrec­htu ma­nje dra­ma­ti­čan od primjerice one do­mi­ni­kan­ske u Ma­a­strac­htu ko­ja je po­sta­la knji­ža­ra ­(arhitekti ­Merkz+Gi­rod).

Ka­ko su te­kli ra­do­vi?

Je­dno­gla­sno je odlu­če­no da će se za­dr­ža­ti mno­ga ori­gi­nal­na obi­lje­žja kao što su vi­so­ki go­ti­čki pro­zo­ri od mu­tnog sta­kla i bal­kon kod or­gu­lja ko­ji je pro­du­žen u obli­ku or­ga­ni­za­cij­skog ele­men­ta, slo­bo­dan u pro­sto­ru. Taj ele­ment de­fi­ni­ra ra­zli­či­te ži­vo­tne pro­sto­re u cr­kvi, pri­mje­ri­ce za bo­ra­vak, ku­ha­nje, spavanje ili uče­nje.  

­Zbog ne­do­sta­tka pro­zo­ra u ra­vni­ni oči­ju cr­kva se do­i­ma­la za­tvo­re­nom. Mo­rao se obavezno stvo­ri­ti kon­takt s gra­dom. Taj je kon­takt ostva­ren uvo­đe­njem no­ve, do­sta uo­člji­ve ver­zi­je fa­sa­de s vi­tra­žem. Sta­kle­ni dio fa­sa­de pod­sje­ća na Mon­dri­a­na i upu­ću­je na ori­gi­nal­ni vi­traž ko­ji pri­ča ovu vjer­sku pri­ču na više estet­ski na­čin. Teško se ote­ti doj­mu da su ar­hi­te­kti ­ovim po­te­zom htje­li oda­li po­čast Ri­e­tvi­el­do­voj zlo­gla­snoj Schro­der Ho­u­se ko­ja se na­la­zi u ne­po­sre­dnoj bli­zi­ni.

Ci­je­li pro­stor za sta­no­va­nje je obo­jen u bi­je­lo, dok su so­be na gor­njem ka­tu ­(posebice ku­pa­­o­ni­ca) u ta­mnim bo­ja­ma. ­Objekt je ure­đen vr­lo mi­ni­ma­li­sti­čki, a do­da­ni su mu ap­strak­tni obli­ci, što pro­i­zvo­di kon­trast s ori­gi­nal­nim, me­kim obli­ci­ma cr­kve.

dom-i-nekretnine @ 14:24 |Komentiraj | Komentari: 0
1. Imam ci­je­lu dne­vnu so­bu u bi­je­lo­me - zi­do­vi, na­mještaj čak i te­pih. Ta bje­li­na mi se svi­đa, no po­ne­kad mi dje­lu­je ste­ril­no. Ka­ko da so­bu “uto­plim”, a ­opet za­dr­žim svje­ži­nu bi­je­log?

U po­tpu­no bi­je­lim in­te­ri­je­ri­ma kao de­talj odli­čno će le­ći ze­le­na u ra­zli­či­tim ni­jan­sa­ma. Ka­ko je ze­le­na bo­ja pri­ro­de, in­te­ri­jer će ži­vnu­ti, a ­opet osta­ti svi­je­tao i ­čist. Ako že­li­te ra­di­kal­ni­ju pro­mje­nu uz ze­le­ne de­ta­lje i bi­je­li na­mještaj, obojajte zid u ta­mno­si­vu. Bi­je­li će na­mještaj do­ći do izra­ža­ja na ta­mnom zi­du i u pro­sto­ru po­sta­ti pra­va sen­za­ci­ja.

2. Po­tre­ban mi je ra­dni ­stol, ali je­fti­ne va­ri­jan­te ko­je se nu­de u du­ća­ni­ma naj­češće su izra­đe­ne u ive­ra­lu ko­ji imi­ti­ra dr­vo, što mi se ne ­svi­đa. ­Gdje nabaviti nešto mo­der­ni­je?

Ra­dni ­stol mo­že­te izra­di­ti i sa­mi, i to u di­mi­ne­zi­ji kro­je­noj za vas. Nešto čvršća va­ri­jan­ta je da­ti izra­di­ti že­lje­znu po­tkon­stru­kci­ju od pro­fi­la 4x4cm. Že­lje­zo se pla­sti­fi­ci­ra naj­češće u bo­ju alu­mi­ni­ja. Na nje­ga se postavlja  plo­ča ive­ra­la u že­lje­noj bo­ji. Sli­čan do­jam do­bit će­te ako uzme­te ive­ral i na nje­ga mon­ti­ra­te na­jo­bi­čni­je tip­ske me­tal­ne no­ge. No­ge neka bu­du če­tvr­ta­ste, pro­fi­la 2,5x2,5cm, a plo­ča  u de­blji­ni 4 cm kan­ti­ra­na ABS ru­bom.

3. Bi­ram ku­hi­nju za no­vi ­stan. Ku­hi­nja je pre­dvi­đe­na u pro­sto­ru ko­ji je  otvo­ren pre­ma dne­vnom bo­rav­ku. Ja­ko mi se svi­đa­ju ku­hi­nje ko­je su izra­đe­ne od dr­ve­ta i na taj na­čin se dr­vo iz ku­hi­nje mo­že po­ja­vi­ti i u dne­vnom bo­rav­ku i na sto­lu za je­lo. Ipak, to mi se či­ni pre­više dr­ve­ta. Ka­ko sve to uskla­di­ti?

Pre­dla­žem da ­ipak oda­be­re­te ku­hi­nju u bo­ji. To mo­že bi­ti bi­je­la ili ne­ka bo­ja ko­ja je po to­nu sli­čna dr­ve­tu. Bi­tno je s dr­ve­tom ne pre­tje­ra­ti, po­go­to­vo ako je ku­hi­nja spo­je­na s dne­vnim bo­rav­kom ko­ji je vjerojatno već pre­kri­ven par­ke­tom. Že­li­te li da ku­hi­nja stil­ski ne osta­ne izo­li­ra­na od osta­tka pro­sto­ra, uvi­jek do­bro pro­la­zi po­ja­vi li se bo­ja s ku­hi­nje na ja­stu­či­ći­ma na tro­sje­du ili na bo­ji pres­vla­ke sto­la­ca u bla­go­va­o­ni­ci.
dom-i-nekretnine @ 14:24 |Komentiraj | Komentari: 0
Što je za­je­dni­čko našim ba­ka­ma, Ji­mu Mor­ri­so­nu i Osca­ru ­Wildeu? Si­gur­no sa­da s ne­vje­ri­com mo­zga­te po­pri­li­čno si­gur­ni da smo nešto ­ovdje po­mi­ješali. Odgo­vor je za­pra­vo vr­lo je­dno­sta­van i kri­je se u je­dnoj ri­je­či - ta­pe­te.

Apso­lu­tne kra­lji­ce u ure­đe­nju do­mo­va se­dam­de­stih go­di­na ko­je je, uz ­njih, obi­lje­ži­la gla­zba Do­or­sa i ul­tra­kra­tka mi­ni­ca kao vo­de­ći odje­vni pre­dmet di­zaj­ne­ri su obo­ža­va­li pa će­te ta­ko od ge­ne­ra­ci­je ko­ja je odra­sla u tom ra­zdo­blju če­sto ču­ti da su joj naj­ra­ni­ja sje­ća­nja iz dje­tinj­stva ve­za­na uz kri­ča­ve ta­pe­te i ne­djelj­ni ru­čak kod ba­ke.

No, ni­su svi bi­li ta­ko oduševlje­ni nji­ma. Sla­vni ir­ski knji­že­vnik ­Oscar ­Wilde po­znat po ­svom ci­ni­zmu do­slo­vno je mr­zio zi­dnu ta­pe­tu u so­bi 16 pa­riškog ho­te­la ­L’Hotel. Je­dnom je pri­go­dom re­kao: “Ova ta­pe­ta i ja smo u dvo­bo­ju na ­smrt i ni­ka­da se ne­će­mo za­vo­li­ti. Ili će oti­ći ona ili ću oti­ći ja.” Ubr­zo na­kon to­ga je ­umro i ta­ko ta­pe­ti osi­gu­rao po­bje­du u tom ne­o­bi­čnom ra­tu.

Za­po­sta­vlje­ne ti­je­kom osam­de­se­tih i de­ve­de­se­tih go­di­na, ta­pe­te su, sa­svim ne­pri­mje­tno, po­no­vno ušle u naše do­mo­ve. Do­duše, u pu­no ­ljepšem i ra­zno­li­ki­jem izda­nju. Nji­hov po­vra­tak i po­no­vni bo­om bio je za­pra­vo i oče­ki­van jer im je osno­vna za­da­ća da kra­se zi­do­ve ko­ji za­u­zi­ma­ju naj­ve­ću ­površinu u sva­koj pro­sto­ri­ji pa nji­hov di­zajn uvi­jek pr­vo upa­da u oči.

Čak i ako je svu­da uo­ko­lo lu­ksu­zni na­mještaj, bu­di­te si­gur­ni da ako zi­do­vi ne izgle­da­ju do­bro, do­jam ci­je­log pro­sto­ra bit će ba­rem upo­la sma­njen. ­Zbog to­ga se ta­pe­te mo­ra­ju ku­po­va­ti pa­žlji­vo jer po­grešno oda­bran uzo­rak mo­že zna­či­ti je­dno­smjer­nu kar­tu za ­smrt ci­je­log in­te­ri­je­ra.

Pr­vo što se mo­ra­te za­pi­ta­ti ­jest ka­kav ­stil pre­vla­da­va u so­bi u ko­joj će ta­pe­te bi­ti. Su­vre­me­ni? Ru­sti­kal­ni? Ma­ro­kan­ski? Re­tro? U ko­joj je bo­ji na­mještaj? U pra­vi­lu, ni­jan­se, uzo­rak i tek­stu­ra zi­dnih ta­pe­ta ne bi tre­ba­le bi­ti ni to­li­ko teške ni to­li­ko je­dno­sta­vne da ne mo­gu po­sti­ći do­jam ka­kav ste za­mi­sli­li.

Na­kon što ste odlu­či­li što že­li­te, na­pra­vi­te po­pis pet naj­bo­ljih di­zaj­na i za­tra­ži­te od ne­ko­li­ko pro­i­zvo­đa­ča ­(Meblo, A&A In­te­ri­or, De­ko­ri MV, Te­pih ­land, Mer­kur, Ki­ka...)    uzor­ke ko­je ste oda­bra­li. Kad ih pri­mi­te, za­li­je­pi­te ih na zid na ne­ko­li­ko da­na da uvi­di­te ko­ji naj­bo­lje odgo­va­ra vašem sti­lu.

Pri­je na­ba­vlja­nja bor­du­ra ili ta­pe­ta va­žno je vi­dje­ti u ka­kvom su sta­nju zi­do­vi. Po­sto­je ne­ki ma­li tri­ko­vi ko­ji će ubla­ži­ti si­tu­a­ci­ju ako ni­je sve u ide­al­nom sta­nju.

Pri­mje­ri­ce, ne­ra­vni zi­do­vi izgle­da­ju pu­no bo­lje kad su pre­kri­ve­ni ta­pe­ta­ma s na­glaš­enim pru­ga­ma, a one s cvje­tnim mo­ti­vi­ma mo­gu efi­ka­sno pre­kri­ti pu­ko­ti­ne ili za­ma­ski­ra­ti ne­u­o­bi­ča­jen ­oblik pro­sto­ri­je. Zi­do­vi­ma s ve­ćim ne­savršeno­sti­ma naj­bo­lje će pri­sta­ja­ti   ta­pe­te ko­je su imi­ta­ci­ja ne­kog dru­gog ma­te­ri­ja­la, pri­mje­ri­ce mra­mo­ra ili dr­va.

Ka­da ra­zmišlja­te o vr­sti ta­pe­ta, mo­ra­te uze­ti u ­obzir i sa­mu pro­sto­ri­ju. Ako na­mje­ra­va­te obno­vi­ti dne­vni bo­ra­vak i bla­go­va­o­ni­cu, iza­be­ri­te tra­di­ci­o­nal­ne pa­pir­na­te ta­pe­te ­(koje su če­sto i naj­je­fti­ni­je). Za zi­do­ve či­ja se ­površina mo­ra la­ko oči­sti­ti po­put zi­do­va u ku­hi­nji, ku­pa­o­ni­ci ili dje­čjoj so­bi, tre­ba­li bi­ste oda­bra­ti vi­nil-ta­pe­te ko­je su traj­ni­je i izdr­žlji­vi­je od pa­pir­na­tih, ali ima­ju vi­sok ­udio PVC-a pa ne­ga­ti­vno utje­ču na oko­liš. Že­li­te li svo­jem do­mu po­da­ri­ti lu­ksu­zni­ji ­izgled, odlu­či­te se, pak, za tek­stil­ne (na pa­pir­na­tu po­dlo­gu na­no­se se  pa­muk, svi­la, ju­ta, lan…).

Di­gi­tal­na era pred­sta­vi­la nam je ci­je­lu pa­le­tu za­ni­mlji­vih ta­pe­ta. Ima za­i­sta sva­če­ga - od ­onih s fo­to­gra­fi­ja­ma i ge­o­me­trij­skim di­zaj­nom do tro­di­men­zi­o­nal­nih. Uzor­ci su ja­ko ap­strak­tni pa ta­pe­te više na­li­ku­ju na sli­kar­sko pla­tno ne­go na de­kor. U svi­je­tu su tre­nu­tno ve­li­ki hit ma­gnet­ske ta­pe­te ­(sadrže mo­ti­ve ko­ji se, po vašoj že­lji, mo­gu sta­vlja­ti bi­lo ­gdje na po­dlo­gu) i po­kre­tne ta­pe­te kod ko­jih se sli­ke iz­mje­nju­ju iz sa­ta u sat.

Ka­da oda­be­re­te vr­stu i uzo­rak ta­pe­te, naj­pri­je iz­mje­ri­te pro­sto­ri­ju da bi­ste zna­li ko­li­ko će vam to­čno ro­la tre­ba­ti. No, ne­moj­te pre­tje­ri­va­ti. Uo­sta­lom, i stru­čnja­ci će vam re­ći da naj­ljepše izgle­da­ju in­te­ri­je­ri u ko­ji­ma je  sa­mo je­dan zid de­cen­tno oblje­pljen atra­kti­vnom ta­pe­tom.
dom-i-nekretnine @ 14:23 |Komentiraj | Komentari: 0
Kako pomiriti sklonost prema intelektualnom radu, ali i ljubav prema druženju i naklonost prema noćnom životu? To je bio problem koji se postavio pred mladog profesora na zagrebačkom sveučilištu kada je uređivao stan u novim zgradama sagrađenim na mjestu stare uljare, u centru grada.

Kako je imao mogućnost intervenirati u tlocrt stana za vrijeme njegove gradnje, od zamišljenog trosobnog stana od 58 kvadrata, napravio je atraktivan dvosoban stan s velikim dnevnim boravkom čiji je jedan dio i radni prostor. “Problem moderne novogradnje je što u malo kvadrata pokušava strpati što više soba”, objašnjava naš sugovornik koji je svoj životni prostor uredio  jednostavno, ali i elegantno; sve je u bijelim i krem tonovima s kontrastima u sivom i crnom.

“Sve sitnice u stanu su iz Ikee, no veći komadi namještaja su kupljeni na Velesajmu ili izrađeni po mjeri kod jednog zagrebačkog stolara”, objašnjava ovaj mladi profesor koji mnogo putuje te je strastveni konzument knjiga, glazbe i filmova. U tome leži i razlog što u njegovom stanu gotovo i nema slika.

Naime, najveći prazni zid u stanu zapravo je “platno” na kojem se iz projektora na drugom kraju sobe projiciraju filmovi, spotovi, gledaju fotografije s putovanja. Dnevnim boravkom, čija je jedna strana potpuno u staklu pa je tako pun svjetla, dominira velika sjedeća garnitura, a nad dugačkim radnim stolom smještenim iza nje police su za knjige koje se protežu cijelom dužinom zida.

Kuhinja je od dnevnog boravka odijeljena šankom. Ona je tipično muška - svi elementi su tamno srebrni, gotovo crni.

“Radne plohe su izrađene od debele iverice s ultrapasom koji ima uzorak mokrog betona pa one uvijek izgledaju kao da su pošpricane vodom”, pojasnio je. Cijeli jedan kuhinjski element posvećen je velikoj selekciji čajeva jer su upravo čajevi glavni stimulans u dugim filmskim maratonima za veliko društvo.

Posebna pozornost posvećena je uređenju nužnika. Baš kao u nekom klubu, na vratima stoji natpis WC, a unutra je osim obične zahodske školjke i - pisoar. Kupaonica je pak u bijelo-crno-crvenoj kombinaciji te je izuzetno prostrana. 

Spavaća soba, iako mala, odiše posebnom elegancijom. Jedna strana zida zauzeta je velikim ugradbenim bijelim ormarom s jednim vratima od ogledala. Tu se našlo mjesta i za slike i to mladog, talentiranog slikara iz Venezuele sklonog fantastičnim temama. 

U ovom stanu za (prije svega intelektualnu) zabavu i stjecanje novih znanja računala su uvijek upaljena, a njegov vlasnik je gotovo sve vrijeme online. Pomalo šminkerski, no zapravo savršeno udoban, dobro organiziran i s jednom stranom potpuno otvoren svijetu (u staklu), ovaj stan je zapravo najbolja slika njegovog vlasnika - radoznalog profesora na pragu zrelosti.

dom-i-nekretnine @ 14:22 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, studeni 19, 2008
...........................................................................................................................................................................................................................................................
Sve što trebate znati prije konačne odluke o kupnji starog ili novog stana

Kupiti derutan oronuo stan, pristojnu starogradnju koju treba oličiti i polakirati parkete ili pak kupiti novogradnju pitanja su s kojima se, bar u jednoj fazi, susreću apsolutno svi kupci stana
...........................................................................................................................................................................................................................................................
Penezić i Rogina o svojim impresijama i poukama s Venecijanskog bijenala

Bijenale arhitekture u Veneciji pred samim je zatvaranjem i ostao je još samo jedan vikend do njegova zatvaranja.

...........................................................................................................................................................................................................................................................
Očekivano najveća vrijednost radova ostvarena je u Zagrebu, a slijede Split, Osijek i Rijeka
...........................................................................................................................................................................................................................................................
Za lošu kuću lakše do dozvola nego za dobru
.................................................................................................................................................................................................................................
Često u časopisima viđam interijere koji imaju bijeli pod. U stanu imam parket koji bi htjela obojati u bijelo. Kako to izvesti?
...................................................................................................................................................................................................................................
Krajem prošlog mjeseca u talijanskom gradiću Corregio otvoreno je imanje Coriandoline, “kraljevstvo” u cijelosti posvećeno djeci. ...................................................................................................................................................................................................................................
Dućan Nicolas u Hrvatsku je doveo Moooi, krajnje otkačeni nizozemski dizajnerski brand

U Nicolasu, najvećem koncept dućanu u zemlji, možemo naći genijalne haljine Diane von Furstenberg, a ono što je bilo od Alexandera McQueena, gotovo je sve prodano (bez brige, već je stigla nova kolekcija). No, nije lijepa odjeća ono što nas zanima u tom concept dućanu koji je na trećem katu Kaptol centra u lipnju ove godine otvorila obitelj Lisičar.
...................................................................................................................................................................................................................................
Prozirne klizne stijene, niše i brojne plafonjere rješili su problem nedostatka kvadrata u dobro isplaniranom stanu u zagrebačkom naselju Sloboština
...................................................................................................................................................................................................................................
Sjećate li vremena kada su police u svim domovima bile gotovo identične - strogo vertikalne, ravnih linija, najčešće smeđe boje i napravljene od drveta? Tada su ih na sve strane proglašavali najdosadnijim komadom namještaja, a kako je njihova osnovna funkcija u prostoru da služe kao mjesto na kojem se drže knjige, pričanja kako se radi o predmetu koji će ubrzo izumrijeti bila su sve glasnija.
.....................................................................................................................................................................................................................................
dom-i-nekretnine @ 10:55 |Komentiraj | Komentari: 0
Očekivano najveća vrijednost radova ostvarena je u Zagrebu, a slijede Split, Osijek i Rijeka

Vrijednost građevinskih radova prošle godine porasla je za 13,4 posto u odnosu na 2006. te su građevinari zaposleni u tvrtkama s više od pet djelatnika ostvarili vrijednost od 24,3 milijarde kuna, dok je vrijednost svih građevinskih radova u 2006. iznosila 24,3 milijardi kuna.

Podaci su to Državnog zavoda za statistiku koji je u studenome objavio godišnji izvještaj o građevinskim radovima u Hrvatskoj.

Infrastruktura i prometnice

Prema njihovim podacima, najviše novca nije se “okretalo” u visokogradnji, nego je najviše investicija bilo u gradnji prometnica, odnosno 8,8 milijardi kuna, te na gradnji infrastrukture.

Vrijedost izvršenih radova za stambene zgrade iznosio je 4,7 milijardi kuna, a zbog velikih projekata poput gradnje rukometnih arena diljem Hrvatske vrijednost radova nestambenih zgrada iznosila je ukupno 7,3 milijardi kuna.

Očekivano, najviše radova bilo je u Gradu Zagrebu, gdje je vrijednost svih radova iznosila 5,7 milijardi kuna, a slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija, svaka s ostvarenom vrijednošću građevinskih radova većom od dvije milijarde kuna.

2,3 milijuna kuna


Najviše stanova, prema ovim podacima, gradilo se uvjerljivo u gradu Zagrebu u kojem je vrijednost radova iznosila 2,3 milijarde kuna, a slijede Istarska i Primorsko-goranska županija s radovima na stambenim zgradama vrijednim više od 300 milijuna kuna.
dom-i-nekretnine @ 10:52 |Komentiraj | Komentari: 0
Što znače nagrade, ali i o arhitekturi i razvoju grada, razgovarali smo s Ivanom Galićem, jednim od najperspektivnijih mladih arhitekata

Arhitekta Ivana Galića zatekli smo ruku punih nagrada. Njegova FN kuća ove godine dobila je nagradu UHA-e “Drago Galić” za najbolje stambeno rješenje u 2007., a isti projekt prepoznao je i Cemex, dodijelivši mu drugu nagrada za najbolju stambenu zgradu na svijetu.
Za vašu FN kuću dobili ste Cemexovu nagradu u Meksiku. Kako doživljavate tu nagradu s obzirom da ju dodjeljuje privatnik?

- Doživljavam je kao priznanje toj kući. S obzirom na to da je to međunarodna nagrada, cijeli je projekt time dobio na težini, a i domaća javnost te više cijeni kad u inozemstvu dobiješ nagradu za svoj rad.

FN nagradili su i arhitekti i građevinari. Dobili ste nagradu od UHA-e i Cemexa, građevinske tvrtke?

- Ove se godine Cemexova nagrada poklopila s izborom struke, što govori o ambiciji te nagrade da ne bude samo za velike kupce cementa, već nagrada koja će uistinu promovirati arhitekturu. Iako je to na neki način graditeljska nagrada, uspjeli su se profilirati i dobiti legitimitet, i to prvenstveno zahvaljujući stručnom žiriju.

Koliko su za vas kao arhitekta važne nagrade? Neki veliki projekti nikad nisu nagrađeni, a ipak su remek-djela.

-  Nagrade su subjektivna kategorija, pogotovo u arhitekturi, pa su stoga češće podložne manipulacijama. Prema onome što vidim, u posljednje vrijeme nagrade u Hrvatskoj uglavnom su odraz kvalitete projekta kojemu su namijenjene. Posebno me veseli što nagrade sve češće dobivaju mladi arhitekti.

I sami spadate u mlađu generaciju arhitekata. Proživljava li, po vašem mišljenju, hrvatska arhitektura renesansu, s obzirom na sve nagrade koje su u zadnje vrijeme osvojili upravo mlađi arhitekti?

- Scena je jako bogata i puno je odličnih arhitekata. Mislim da je bilo samo pitanje vremena kada će produkcija to početi adekvatno pratiti. Naši su arhitekti oduvijek bili konkurentni, samo što su uvjeti realizacije njihovih projekata u vremenu one prve tranzicije bili dosta nestabilni.



Investitor i izvođač za FN kuću bila je tvrtka vašeg oca. Moraju li arhitekti i građevinari biti iz iste obitelji da bi stvari funkcionirale? Kako je izgledala ta suradnja?

- Građevinari i arhitekti uvijek su malo suprotstavljeni, no ako su obje strane pozitivno usmjerene, tu ne bi trebalo biti nikakvih problema. Obiteljski aspekt može biti prednost, ali i mana. Ako mogu birati, ja bi radije izbjegao obiteljske projekte, no mi smo unutar tvrtke postigli konsenzus da dobra arhitektura bude naša prednost u odnosu na konkurenciju.

Neki su projekti već stopirani zbog gospodarske krize. Hoće li to utjecati na kvalitetu u arhitekturi?

- Nedavno sam pročitao zanimljiv odgovor jednog teoretičara ekonomije koji je tvrtkama u vremenima krize predložio da rade ono što rade drugi, samo bolje. Mislim da je to pravo rješenje.

Kako kao arhitekt gledate na razvoj podsljemenske zone?

- U podsljemenskoj zoni lakše je dobiti dozvolu za lošu kuću nego za dobru. U podsljemenskoj zoni su uglavnom realizirani manji projekti, a što je projekt manji to se u njega više petljaju i investitor i izvođač i gradska uprava. Problematika je jasna godinama, a generalni urbanistički planovi donose sve čudnija pravila. Trenutno je primjerice u cijelom gradu kosi krov obaveza i to po mogućnosti onaj arhetipski. To najviše utječe na niske kuće s malo površine jer si visoke kuće mogu dopustiti izbjegavanje etaže potkrovlja. Kosi krov može biti zanimljiv i atraktivan, no onda se netko sjetio ograničiti visinu sljemena na 3.5 metra. Na veliku dubinu kuće to znači takve apsurdne zahvate da je dosadašnja loša produkcija ništa u odnosu na mutante koji nam slijede. A gradnju je usporila i odluka da pristupne ceste do parcele u cijelom gradu moraju biti široke 9 metara.


Sin Drage Galića

Je li FN kuća vaš najdraži projekt?

- Problem je što su arhitektima uglavnom najdraži oni projekti koji nikad nisu realizirani. No, ja imam tu sreću da mi je najbolji projekt do sada izveden.

Osim istog rasporeda slova u prezimenu, veže li vas s Dragom Galićem i ista krv?

- Ne (smijeh), to je čista slučajnost. Kao i što je slučajnost da mi se tako zovu i djed i tata. Isto su me pitanje često znali pitati na fakultetu, a onda bih ja odgovarao protupitanjem: mislite na tatu ili djeda?

dom-i-nekretnine @ 10:52 |Komentiraj | Komentari: 0
Penezić i Rogina o svojim impresijama i poukama s Venecijanskog bijenala

Bijenale arhitekture u Veneciji pred samim je zatvaranjem i ostao je još samo jedan vikend do njegova zatvaranja. Ususret zatvaranju, Vinko Penezić i Krešimir Rogina, autori site-specific instalacije Tko se boji vuka još u Digitalnoj eri, te jedini hrvatski predstavnici na središnjoj izložbi glavnog selektora Aarona Betskog, za Jutarnji list napisali su svoje kratke impresije neposredno prije zatvaranja tromjesečne manifestacije.

O Venecijanskom bijenalu:
Nesumnjivo najznačajnija arhitektonska manifestacija na svijetu s prestižnom globalnom karizmom i plemenitom lokalnom patinom.

O ovogodišnjoj temi:
 
U Društvu arhitekata Zagreba u četvrtak je promocija nove knjige
“Arhitektura onkraj građenja” - sjajno - zvuči kao da ju je izrekao naš veliki učitelj i prerano preminuli dragi prijatelj Cedric Price.

O selektoru:
S Aaronom Betskym smo se prvi put neposredno susreli u Veneciji - vrlo topla i pristupačna osobnost koja ujedno dobro zna što hoće efikasno “izvlačeći” maksimum iz svega čega se primi.

O Betskyjevu odabiru:
Subjektivno najljepša prolegomena našim predstojećim obljetnicama - pedesetoj životnoj i tridesetoj zajedničkoj profesionalnoj, objektivno veliko priznanje hrvatskoj arhitekturi.

O ‘eksperimentalnoj i kognitivnoj’ arhitekturi:
Današnjom sveopćom proliferacijom uvelike zanemarena kategorija koju neki lokalni “control freakovi” pokušavaju šlampavo izbaciti iz vidokruga, ponajprije svojega.

O Zlatnim lavovima:
Frank Gehry i Greg Lynn su ih apsolutno zaslužili usprkos sporadičnim govorkanjama o američkom “monopolu” nad ovogodišnjim Bijenalom.

Coop Himmelb(l)au



Greg Lynn


O najljepšem trenutku:
Kada je zadnji od šesnaest elemenata sa S-Strunama podignut u Corderijama Arsenala uistinu nam je laknulo.

O hodu po crvenom tepihu:
Nije bilo nikakve segregacije između 'macana' i ostatka venecijanske 'ekipe', tako da smo uživali potpuno isti tretman kao i Zlatni lavovi.
 
Philippe Rahm

O najproblematičnijem trenutku:
Sukob s talijanskim (ne)radnicima usred podizanja šesnaest elemenata sa S-Strunama u Corderijama Arsenala.

O recepciji u vlastitoj sredini:
Očekivano uskogrudna.

O svojim preferencijama:

Veliko popističko srce eksperimenta Coop Himmelb(l)aua, arhitektura sazdana od zračnih strujanja Philippea Rahma, Kinezi, senzualno bajkovit vrt Gustafsonovih...

O recepciji izvan vlastite sredine:
Neočekivano izdašna.

O hrvatskom paviljonu:
Sve najbolje, no šteta što se selektor nije na bilo koji način referirao i na doajena hrvatskog eksperimenta Andriju Mutnjakovića.

O poruci Bijenala:
Oni koji to mogu i žele razumjeti sa sobom će s ovogodišnje izložbe ponijeti mnogo toga što će uskoro u arhitekturi biti itekako aktualno.


Laureat Franka Gehry

O knjizi u izdanju VBZ-a:
Tu o našem radu, između ostalih, govore Kazuyo Sejima, Bernard Tschumi, Shigeru Ban, Zvi Hecker, Kengo Kuma, Greg Lynn i Toyo Ito, koji je ustvrdio da neki od naših radova “jasno naznačuju smjer arhitekture za 21. stoljeće”.
dom-i-nekretnine @ 10:50 |Komentiraj | Komentari: 0
Sve što trebate znati prije konačne odluke o kupnji starog ili novog stana

Kupiti derutan oronuo stan, pristojnu starogradnju koju treba oličiti i polakirati parkete ili pak kupiti novogradnju pitanja su s kojima se, bar u jednoj fazi, susreću apsolutno svi kupci stana. Starogradnja ili novogradnja velika je dvojba i zbog toga što svaka ima prednosti, ali i mane. U pravilu je kvadrat u staroj zgradi jeftiniji od novogradnje i moguće je za isti ili manji novac dobiti mnogo bolju lokaciju. Glavna pak prednost novogradnje je što je u stanu i zgradi sve novo te nema adaptacije, rušenja i gnjavaže s majstorima. Ili bi bar tako trebalo biti.

No, želite li od stana napraviti savršeni dom koji posve odgovara svim vašim potrebama i željama, u oba slučaja bit će potrebno mnogo više od kupnje namještaja. Jutarnji list i ured arhitekta Križnjaka pripremio je kratki vodič svih prednosti i mana uređenja novogradnje i stanogradnje te stvari na koje trebate paziti, koji su mogući problemi te koliko će vas naposljetku sve to stajati.


Čak i novi stan potrebno je prilagoditi svojim željama, a opremanje stoji između 150 i 400 eura po kvadratu

Ušminkavanje ili adaptacija
Počnimo sa starogradnjom. Prilikom kupnje starog stana potrebno je razlučiti želite li kupiti
Prednost uređenja novogradnje je što traje mnogo kraće i  prilično je jeftinije 
stan kojemu je potrebna kompletna adaptacija koja uključuje rušenje zidova, mijenjanje vanjske i unutarnje stolarije, instalacija i podova ili želite kupiti stan kojemu je potrebno samo “ušminkavanje”, dakle zadržavanje postojeće stolarije, a adaptacija se odnosi samo na bojanje zidove, lakiranje parketa te eventualno zamjenu keramičkih pločica i sanitarija. Prednost “ušminkavanja” starog stana je što je adaptacija mnogo jeftinija, a vremenski rok kraći nego kod kompletne adaptacije derutnog stana. Istodobno, odlučite li se za kompletnu adaptaciju, možete dobiti vrhunski stan s kvalitetnom opremom za cijenu novog stana sa srednjom klasom opreme. Uz to, prednost starogradnje je što je naselje urbanistički sređeno sa vrtićima, školama i parkingom...



Od dva do sedam mjeseci
Arhitekti Robert Križnjak, Martina Križnjak i Ana Iskra, tim koji je uredio nekoliko desetaka stanova i poslovnih prostora, kaže kako adaptacija obično traje od 2 do 7 mjeseci te da to osim obujma posla ovisi o majstorima i čekanju opreme.

- Najbolje je uzeti jednu tvrtku koja će izvoditi sve radove jer tada ide sve mnogo brže. Naravno, ako vam se ne žuri dobro je angažirati svakog majstora posebno jer onda za svaku vrstu radova možete uzeti najboljeg majstora. Majstore treba uzimati prema preporuci i
Kompletna adaptacija starog stana stoji od 180 do 1000 eura/m2.
njihovim referencama. Prije početka radova obavezno napravite troškovnik i dajte upit za ponudu na nekoliko mjesta jer se cijene dosta razlikuju. No, imajte na umu da ponekad veća cijena nije garancija bolje kvalitete - kaže Robert Križnjak. Prije početka radova obavezno naručite svu opremu i krenite s radovima tek kada sva stigne, kaže Križnjak, jer iz iskustva zna da se često događa da, unatoč roku isporuke od 30 dana, oprema često kasni. Problemi s kojima se možete susresti jest da je stan mnogo derutniji nego što izgleda, a Martina Križnjak kaže da se pravo stanje vidi tek kada se počne rušiti.

Greške majstora
- Tek tada se vidi treba li mijenjati instalacijske vertikale, stropove ili primjerice podove. Problemi se često pojavljuju i s majstorima koji često znaju pogriješiti. Primjerice, zbog njihove greške procuri susjedov stan, digne se parket jer radijatori nisu dobro postavljeni, imate manjak pločica jer su ih nepažnjom razbili ili su pak izgubili dijelove opreme. Događa se i da umjesto bijele fuge stave crne, da na zahodsku školjku spoje toplu vodu ili pak da sruše krivi zid. Stoga je najbolje majstore konstantno nadgledati jer često znaju i samovoljno odlučiti o nekim detaljima koji u konačnici ne odgovaraju projektu i željama - ispričala je Martina Križnjak, dodajući kako je vrlo bitno pronaći dobrog i pouzdanog majstora kojemu će dogovor u devet ujutro uistinu to i značiti.



Preinake u roh-bau fazi
- Preinake možete raditi samo u rohbau fazi. Sve radove u pravilu izvodi izvođač objekta i nitko drugi, a iz iskustva znam da oni nikada neće biti biti toliko pedantni koliko i majstor kojega osobno platite. Uz to, investitori pod vrhunsku opremu često ugrađuju opremu niže ili srednje klase, a obično su majstori u jako velikoj gužvi jer rade u velikom broju stanova, a investitor vam u pravilu ne dopušta da vi nadgledate radove u vašem stanu. Kod preinaka investitoru posao postaje kompliciraniji i produlji se rok izvedbe, tako da cijena radova postaje mnogo veća - ispričala je Ana Iskra.



Svu opremu koju želite ugraditi obavezno morate odnijeti sami na gradilište te da odgovorna osoba mora potpisati zapisnik svih stvari, kako ne bi nešto nestalo ili izgubilo. No, kod novogradnje morate pripaziti i na niz drugih stvari.

Nerealni tlocrti
- Često se zna dogoditi da su tlocrti vrlo loši i da su varka. Na njima je ucrtani namještaj smanjen kako bi prostorije izgledale veće i prostranije, dok u njih ne stane ni krevet. Zato bi dobro bilo za savjet pitati stručnu osobu jer prosječan kupac teško može dobiti potpuni dojam na osnovi tlocrta. Prilikom kupnje potrebno je zatražiti detaljan opis opreme stana, tehnički opis, visinu stropa i DPU u kojem se vidi hoće li ispred zgrade niknuti još jedna te se treba raspitati ima li ispod stana poslovnih prostora s mogućnošću ugostiteljske djelatnosti - kaže Martina Križnjak. Pri potpisivanju ugovora treba pripaziti na neke sitnice, poput roka primopredaje i ugovorenih penala za kašnjenje. Treba biti oprezan i u slučaju kupnje starogradnje i novogradnje, a ako želite da sve prođe bez većih problema i živciranja, najbolje je da angažirate arhitekta.



Starogradnja
• Tek kada se sve poruši vidi se što sve točno treba mijenjati
Kod rušenja zidova treba konzultirati statičara
Kod zgrada iz 80-ih čest slučaj su montažne kupaonice koje je teško, a ponekad i nemoguće srušiti
Kod uvođenja centralnog grijanja obavezno konzultirati dimnjačara
Ako vam se žuri bolje je angažirati jednu tvrtku koja će obavljati sve radove
Majstore treba uzimati prema referencama i preporuci
Dati upit za ponudu na nekoliko mjesta
Obavezno potpisati ugovor s tvrtkom, posebice ako dođe do nekih grešaka u izvedbi
Kašnjenje majstora. Često se dogovori pomiču
Ako se majstori ne nadziru često znaju sami odlučiti o nekim detaljima koji u konačnici ne odgovaravaju projektu
Teško je organizirati da radovi teku svojim tokom dan za danom
Vrijeme trajanja adaptacije je teško predvidjeti
U startu je teško odrediti cijenu, mogući nepredvidivi troškovi
Varijanta da se svaki majstor uzima posebno može oduljiti radove, ali tako možete dobiti vrhunski proizvod
Kompletnom adaptacijom može se dobiti vrhunski stan s kvalitetnom opremom za cijenu novog stana sa srednjom klasom opreme
Novogradnja
• Dobro proučiti tlocrte i Detaljni plan ure?enja
Preinake se mogu raditi samo u rohbau fazi
S investitorom zgrade napraviti troškovnik preinaka (paziti da se odbije sva oprema koju planirate sami kupiti)
Sve radove u pravilu rade majstori investitora koji zbog obujma posla nikad nisu tako pedantni
Većina investitora zgrade ne dopušta da dolazite u stan i nadgledate majstore dok se obavljaju preinake
Svu opremu koju donesete na gradilište mora potpisati odgovorna osoba
Nema mogućnosti biranja i nadgledanja majstora i teža mogućnost rješavanja detalja
Mogućnost biranja opreme je sužena, većinom do određene cijene i u određenim dućanima
Ako postavljate svoj parket nema garancije
Treba kupiti parkirno mjesto, što povećava cijenu
Kvaliteta ugrađene opreme upitna
Nakon primopredaje stana ispravljanje grešaka može trajati mjesecima
S obzirom na to da se oprema stavlja u zajedničko skladište, događalo se da vam se primjerice u stan postave tuđe pločice

Okvirne cijene za opremu stana
starogradnja (uključuje rušenje, nove instalacije, kompletnu novu kupaonsku opremu, parket, stolariju... i majstore)

Skromno: 180-250 eura/m2
Srednje: 300-600 eura/m2
Luksuzno: od 600 eura/m2

novogradnja (uključuje pločice, parkete, sanitarije, gipskartonske zidove, ličenje, protuprovalna vrata, radijator, klizna vrata...)
Skromno: oko 150 eura/m2
Srednje: 220 eura/m2
Luksuzno: od 300 eura/m2

Cijene po stavkama
Keramičke pločice
1. od 60 do 150 kn        2. od 200 do 500 kn        3. od 500 do 2000 kn

Wc školjka
od 300 do 800 kn        od 1000 do 3000 kn    od 5000 do 20.000 kn

Umivaonik
od 500 do 1500 kn       od 2000 do 4000 kn     od 5000 naviše

Kada   
od 8000 do 1500 kn       od 2500 do 6000 kn     od 8000 do 80.000 kn

Tuš-kada   
od 500 do 1000 kn        od 2000 do 6000 kn      od 15.000 do 40.000 kn

Pipe
od 300 do 1000 kn        od 1000 do 4000 kn       od 4000 do 10.000 kn

Kuhinja s aparatima   
od 8000 do 15.000 kn     od 20.000 do 50.000 kn   od 50.000 do 200.000 kn

Parket (m2)
od 80 do 120 kn           od 200 do 400 kn        od 500 do 1500 kn

Lajsne (m2)
od 10 do 20 kn            od 30 do 50 kn        od 50 kn naviše

Sobna vrata
od 500 do 1000 kn       od 2500 do 4000 kn       od 4000 do 7000 kn

Protuprovalna vrata
od 1500 do 4000 kn      od 5000 do 9000 kn      od 10.000 do 15.000 kn



Legenda: 1. skromno, 2. srednje, 3. luksuzno
dom-i-nekretnine @ 10:47 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, studeni 17, 2008
...................................................................................................................................................................................................................................
Često u časopisima viđam interijere koji imaju bijeli pod. U stanu imam parket koji bi htjela obojati u bijelo. Kako to izvesti?
...................................................................................................................................................................................................................................
Krajem prošlog mjeseca u talijanskom gradiću Corregio otvoreno je imanje Coriandoline, “kraljevstvo” u cijelosti posvećeno djeci. ...................................................................................................................................................................................................................................
Dućan Nicolas u Hrvatsku je doveo Moooi, krajnje otkačeni nizozemski dizajnerski brand

U Nicolasu, najvećem koncept dućanu u zemlji, možemo naći genijalne haljine Diane von Furstenberg, a ono što je bilo od Alexandera McQueena, gotovo je sve prodano (bez brige, već je stigla nova kolekcija). No, nije lijepa odjeća ono što nas zanima u tom concept dućanu koji je na trećem katu Kaptol centra u lipnju ove godine otvorila obitelj Lisičar.
...................................................................................................................................................................................................................................
Prozirne klizne stijene, niše i brojne plafonjere rješili su problem nedostatka kvadrata u dobro isplaniranom stanu u zagrebačkom naselju Sloboština
...................................................................................................................................................................................................................................
Sjećate li vremena kada su police u svim domovima bile gotovo identične - strogo vertikalne, ravnih linija, najčešće smeđe boje i napravljene od drveta? Tada su ih na sve strane proglašavali najdosadnijim komadom namještaja, a kako je njihova osnovna funkcija u prostoru da služe kao mjesto na kojem se drže knjige, pričanja kako se radi o predmetu koji će ubrzo izumrijeti bila su sve glasnija.
.....................................................................................................................................................................................................................................
Pod ko­jim će uvje­ti­ma dok tra­je kri­za ban­ke izda­va­ti kre­di­te s je­dne stra­ne gra­đe­vin­skim in­ve­sti­to­ri­ma, a s dru­ge stra­ne gra­đa­ni­ma-ku­pci­ma sta­no­va, bi­la je vru­ća te­ma okru­glog sto­la na 5. saj­mu ne­kre­tni­na ko­ji se prošli vi­kend odr­žao u za­gre­ba­čkom Bo­ćar­skom do­mu.
...................................................................................................................................................................................................................................
Što po­ve­zu­je shopping cen­tar u Bir­ming­ha­mu, Mu­zej rock zvi­je­zda u Cle­ve­lan­du i ho­tel Ryugyong u Ko­re­ji? Na­la­ze se na ra­zli­či­tim stra­na­ma svi­je­ta, ali na istoj li­sti - naj­ru­žni­jih zgra­da.
...................................................................................................................................................................................................................................
Ku­pi­ti stan sa­da ili če­ka­ti pro­lje­će bi­la je gla­vna te­ma po­sje­ti­te­lja okru­glog sto­la ko­ji je ti­je­kom vi­ken­da odr­žan u sklo­pu 5. saj­ma ne­kre­tni­na.
...................................................................................................................................................................................................................................
Jadranska obala i ono najljepše što ide uz nju, otoci s netaknutom prirodom, godinama privlače pažnju imućnijih hrvatskih građana, ali i stranih državljana. ...................................................................................................................................................................................................................................
Amerikanac Steven Holl, zvijezda nedavno održanih Dana Orisa 8, pobjednik je natječaja za projekt nebodera nazvanih LM Projekt. “Vrata Kopenhagena” sastoje se od dva nebodera na ulazu u luku, povezana dvama javnim pješačkim mostovima na 65 m visine. ...................................................................................................................................................................................................................................
dom-i-nekretnine @ 12:52 |Komentiraj | Komentari: 0
Često u časopisima viđam interijere koji imaju bijeli pod. U stanu imam parket koji bi htjela obojati u bijelo. Kako to izvesti?

Treba nanijeti odgovarajući temelj, zatim nekoliko slojeva poliuretanskog bijelog premaza i na kraju sve dodatno učvrstiti poliuretanskim prozirnim lakom za parkete. U tom se slučaju god nazire samo u strukturi drveta i potpuno je prekriven bijelim.

Hodnik je dugačak šest, a  širok 1,5 metara. Svjetlo u njega ulazi samo kroz otvorena vrata soba koje ga okružuju. Kako je to ulaz u kuću, željeli bismo da  bude reprezentativni dio kuće. Pod planiramo obložiti reljefnim pločicama neutralnih boja.

Presudnu ulogu ima rasvjeta. Postavite više manjih lampi na strop, i to na dužinu šest metara pet lampica, sahalogenim žaruljama 50w. Hodnik će doslovno zablistati. Odlučite li se za bijele zidove, na podu će odlično izgledati tamnije pločice, mnogo atraktivnije od “ziheraških” pločica neutralnih boja.

Imamo moderno uređen dnevni boravak, ali  dojam narušavaju PVC vrata koja vode na balkon.  Kako zamaskirati nepoželjna vrata, a opet ostaviti mogućnost povremenog korištenja? Vrata su plastična.


Vrata bi bilo najbolje prekriti kliznim panelom - plohom koja bi se izradila od poda do stropa i širinom potpuno prekrivala  PVC vrata. Uzmite Schachermayerovu vodilicu tip SOLIDO 40 i postavite je na strop cijelom dužinom zida. Kao masku postavite bijeli iveral ili mediapan lakiran u bijelo, u dužini vodilice i visini od 15 cm, koji će se stopiti s bijelim stropom. Otmjeno će izgledati napravite li ga u furniru jer će prirodno drvo unijeti dašak prirode u prostor. Nećete pogriješiti presvučete li panel zidnom tapetom, a djecu će najviše veseliti panel od mediapana, premazan crnim premazom za školske ploče.
dom-i-nekretnine @ 12:51 |Komentiraj | Komentari: 0
Krajem prošlog mjeseca u talijanskom gradiću Corregio otvoreno je imanje Coriandoline, “kraljevstvo” u cijelosti posvećeno djeci. Riječ je o novom edukativnom projektu u sklopu kojeg je izgrađeno naselje s deset kuća  (vrijednost svake je oko 200.000 eura) i nekoliko stanova. Ovaj dječji grad nastanjuje dvadeset obitelji, a ulice i kuće ovog područja smislila su sama djeca te ih odlikuju žive boje, nebrojene mogućnosti za igru i mnogo neobičnih, magičnih detalja.  

Osluškivanje djece

Arhitekti koji su zajedno s djecom smišljali ovaj projekt su  Luciano Pantaleoni, Riccardo Nizzoli i Francesco Munari. Oni su osluškivali dječje želje i potrebe, stvarajući područje u kojem bi trebalo omogućiti da djeca što više razvijaju svoju kreativnost.

Stručnjaci uključeni u ovaj projket smatraju da arhitektura prolazi kroz krizno razdoblje te da nova revolucija dolazi od onih koji do sada nisu sudjelovali u takvim projektima - recimo od djece te da je jedna od glavnih sposobnosti suvremenog dizajnera - sposobnost da sluša.

Projekt dječjeg grada počeo je još 1995. godine, a u njegovom planiranju je sudjelovalo 12 škola, 700 djece, 50 učitelja i dva dječja psihologa.

Postupni razvoj

Sve se razvijalo postupno, a mogućnosti dječjega grada prvo su se isprobavale u kartonskim kućicama, kojima su djeca osvojila trgove Corregia. Gradnjom je počela 2003. godine, a dvije godine kasnije već su prve obitelji počele živjeti u “dječjem kvartu” gdje vrijeme teče drukčije, laganije i vedrije. Krajem ove godine projekt je u potpunosti dovršen i otvoren za posjete. Kreativni dječji grad namijenjen je djeci do 13. godine; ona tamo mogu razvijati umjetničku stranu svoje osobnosti te na neki drukčiji, manje bolan način navikavati se na realnosti “velikog” života.



dom-i-nekretnine @ 12:50 |Komentiraj | Komentari: 0
Dućan Nicolas u Hrvatsku je doveo Moooi, krajnje otkačeni nizozemski dizajnerski brand

U Nicolasu, najvećem koncept dućanu u zemlji, možemo naći genijalne haljine Diane von Furstenberg, a ono što je bilo od Alexandera McQueena, gotovo je sve prodano (bez brige, već je stigla nova kolekcija). No, nije lijepa odjeća ono što nas zanima u tom concept dućanu koji je na trećem katu Kaptol centra u lipnju ove godine otvorila obitelj Lisičar.

Nas zanima namještaj, a Nicolas je u Hrvatsku doveo Moooi, brand koji je veliki hit u svijetu i čiji je suvlasnik i jedan od glavnih dizajnera Marcel Wanders, Nizozemac koji radi i za B&B Italiju, Capellini, Flos i Moroso.

Hedonizam kao koncept


- Suprug Dario je veliki zaljubljenik u rad Marcela Wandersa i njegova je ideja bila da dovedemo Moooi dizajn u Hrvatsku - objasnila je Tajana Lisičar, nekadašnja novinarka Jutarnjeg lista, koja je pune tri godine radila na projektu koncept dućana. Prema njezinim riječima, koncept na kojemu se Nicolas temelji jest - hedonizam.














































Veliki prostor Nicolasa na trećem nivou Kaptol centra namješten je u potpunosti Moooi dizajnom (osim štendera za odjeću). A kakav je Moooi dizajn? Otkačen, specifičan, zabavan, barokan, gotovo na rubu kiča. Snježno-bijeli ormari od papira koji u dućanu služe kao police za odjeću i cipele izgledaju kao da su došli iz neke predimenzionirane kuće za lutke. I da, iako je od papira, to je pravi namještaj (obrađen na specifičan način) koji se neće raspasti ako ga polijete vodom. Pod imenom Moooi radi više intrigantnih suvremenih dizajnera: Jurgen Bey, Bertjan Pot, Jasper Morrisson, Ross Lovegrove i Studio Job samo su neki od njih.

Čista ekstravagancija

- Specifičnost Nicolasa jest u tome što smo mi namještaj koji prodajemo u potpunosti inkorporirali u naš prostor - istaknuo je Hrvoje Talan, voditelj Odjela za unutarnje uređenje. Najzanimljivije od namještaja Moooi je takozvani smoke furniture koji potpisuje dizajner Maarten Baas. Riječ je o crnom namještaju, foteljama, koje Baas izrađuje tako da pali drvo te ga onda obrađuje. Rezultat je nešto vrlo mračno, vrlo chic i vrlo seksi, poput fotelje u kojoj su pozirali Angelina Jolie i Pierce Brosnan (ali i Jasna  Nanut). Naravno, Moooi je čista ekstravagancija pa ima i ekstravagantnu cijenu (iako su prošle godine u Skandinaviji prodali više od 2500 svojih velikih, okruglih, poluprozirnih lustera).



Nicolas concept dućan tek je na početku. - Planiramo još modnih marki, i to ne nužno vrlo skupih dizajnerskih imena. Također namjeravamo organizirati izložbe, i to izložbe fotografija, mladih hrvatskih umjetnika, a ugostit ćemo i izložbu Designe Icons iz robne kuće Harrods o klasicima dizajna (iz konzumerističke svakodnevice poput boce Coca-Cole, iPoda, bočice Chanela 5 i slično, op. a.) - rekla je Tajana Lisičar objašnjavajući kako je i u svom uredu zadržala V.I.P. stolice Marcela Wandersa na kotačićima koje izgledaju kao da su iz nekog crtanog filma te ih nije zamijenila “pravim uredskim” iz jednostavnog razloga - jer su zabavne.

dom-i-nekretnine @ 12:47 |Komentiraj | Komentari: 0
Prozirne klizne stijene, niše i brojne plafonjere rješili su problem nedostatka kvadrata u dobro isplaniranom stanu u zagrebačkom naselju Sloboština

Tragajući za odgovorom na pitanje kako što bolje organizirati život u nekoliko desetaka kvadrata, stigli smo do stana u Sloboštini čiji novonastali izgled potpisuje studio Nauportus. Prije dvije godine stan od 37,7 četvornih metara bio je samo jedan u nizu novozagrebačkih stanova čiji su vlasnici (stariji bračni par), nakon što su se djeca odselila, odlučili napraviti zaokret i na prvo mjesto staviti svoje potrebe.

Gospođa je poželjela kutak privatnosti u kojem će moći gledati omiljene serije ili čitati knjigu bez da je, kako je u šali rekla, ometa suprugovo hrkanje, a zajednički su se složili kako bi voljeli da stan postane prozračniji i osvjetljeniji.

Srušili i sve promjenili

- Stan je prije preuređenja bio jako tmuran, a prostorije - kuhinja, dnevna soba, kupaonica, blagovaonica s lođom - međusobno su bile odvojene s čak troja vrata, što je još više naglašavalo njihovu minijaturnost.








































Odlučili smo srušiti i promijeniti sve. Problem manjka dojma prostranosti riješili smo tako da smo pregradne zidove i vrata zamijenili prozirnim kliznim stijenama koje su vizualno povećale prostor, a problem vječnog mraka tako što smo, gdje god je to bilo moguće, postavili rasvjetu - priča arhitektica Gordana Đerić, koja je u kuhinji montirala četiri plafonjere, a na strop u ulaznom prostoru čak sedam .

Sobe za opuštanje

I u ostalim prostorijama sve se vrti oko rasvjete jer je ona, kaže Đerić, efikasan način “lažnog” povećavanja prostora.

Najzahtjevnija je bila adaptacija dnevne sobe, od koje je arhitektica na kraju uspjela napraviti čak tri stvari - walk in garderobu (196x220) koja, osim za pospremanje odjeće i obuće, služi kao prostorija za glačanje te dvije sobe namijenjene prije svega opuštanju.

Originalna niša

Sobe su, kao, uostalom, i cijeli stan, uređene u minimalističkom stilu (svijetli, niski namještaj) s marokanskim detaljima (figurice slonova, šareni jastuci) i brojnim slikama.








































Kuhinja je ostala mala, ali je maksimalno povećana bijelim elementima i prozirnim kliznim vratima od laminiranog stakla (lamistal) koja je dijele od hodnika. Oko stupa koji razdvaja blagovaonicu, hodnik i kuhinju napravljena je originalna niša u kojoj je smješten hladnjak , mikrovalna pećnica i smočnica.

Blagovaonica je, smatra vlasnica, prostorija koja nakon ‘makeovera’ šalje najviše pozitivnih vibracija u stanu. Pozornost privlače stakleni stol (Phoenix lifestyle) sa smeđim kožnim stolicama i zid u boji čokolade koji je gotovo cijeli pokriven starinskim ogledalom s masivnim okvirom.



-Najponosnija sam konačnim izgledom kupaonice. Proširili smo je, a dobivene centimetre iskoristili kako bismo napravili dvije niše - jednu koja služi kao spremište  te druga u koju smo smjestili perilicu za rublje - otkriva Đerić  i dodaje kako je najbitnije da se prilikom uređenja malog prostora proširuje ili povećava ona prostorija u kojoj će se provoditi najviše vremena.

- Neka stan bude podređen vama, a ne obrnuto - savjetuje arhitektica.
dom-i-nekretnine @ 12:45 |Komentiraj | Komentari: 0
Sjećate li vremena kada su police u svim domovima bile gotovo identične - strogo vertikalne, ravnih linija, najčešće smeđe boje i napravljene od drveta? Tada su ih na sve strane proglašavali najdosadnijim komadom namještaja, a kako je njihova osnovna funkcija u prostoru da služe kao mjesto na kojem se drže knjige, pričanja kako se radi o predmetu koji će ubrzo izumrijeti bila su sve glasnija.

Naime, skupljanje i čitanje knjiga također su bile aktivnosti kojima se (zbog dolaska digitalne tehnologije) predviđala ne tako blistava budućnost. I što se dogodilo? Sve suprotno. Knjige, bez obzira na internet i druge hi-tech proizvode, i dalje dobro kotiraju, što nam pokazuje gužva na netom otvorenom Inteliberu u Zagrebu. Police su, pak, od namještaja u kojem je bilo najmanje dizajnerske kreativnosti i ideja došle u centar pozornosti i postale detalj koji cijeli prostor “diže na noge“ i čini ga ljepšim.

Multipraktično

Šetajući po trgovinama i gledajući kakva je ponuda na tržištu, iznenadili smo se izgledom moderne police koja dolazi u najneobičnijim oblicima, materijalima i bojama. Čak se i funkcija polica promijenila. One su sada multipraktične i osim što na njih možemo staviti knjige, vazu, suvenir ili bilo koji drugi kućni detalj ili dragu uspomenu, mogu poslužiti i kao pregradna stijena između dva prostora različite namjene koje želimo odijeliti. Znači, ako imate mali stan i želite odvojiti prostor, za vas je idealna samostojeća polica.

Kao skulptura

Potrudite se pritom da kupite što atraktivniju tako da vam, bez obzira u kojem se kutu stana nalazili, oku bude ugodno (preporučujemo Sec Bookshelf od Aliasa koju možete pronaći u Interi ili Zanottinu Level policu koju ima Themelia ).

Za manje prostore dobro je rješenje i polica koja se proteže cijelim zidom i prati njegovu boju. Primjer za to je Random polica od MDF Italije, napravljena od stakla i metala. U Hrvatskoj se može kupiti u Interi.

Ako tražite praktičnost, a bitna vam je i estetika, odaberite policu koja je nalik na skulpturu. Definitivno ćete izazvati divljenje (i zavist) svih koji vam dođu u goste. Od svega što smo vidjeli na ovu temu, najviše nas se dojmila tzv. crv stolica izraelskog dizajnera Rona Arada koju je napravio za Kartell.

Plastična Bookwarm polica, ističu u Kartellu (kod nas ih zastupa AAG dizajn i Planet Moderna), njihov je apsolutni bestseler svih vremena koji se prodaje “brzinom munje“. Ovu policu možete uvijati i savijati ovisno o potrebi.

U kategoriju modularnih polica koje se mogu nadograđivati kako se povećava kolekcija knjiga, osim Aradove Bookwarm spada i šarena  polica Kast dizajnera Maartena Van Severena od Vitre iz 2005. godine ).

Tek nekoliko knjiga


Ljubitelji minimalizma koji su i dalje ostali vjerni čistoći i eleganciji zasigurno će se odlučiti za ravne i tanke police koje neće previše opterećivati prostor i na kojima će se nalaziti tek nekoliko knjiga (Polica Statica iz Laga, Stipić Interart), dok će oni malo avangardniji (i hrabriji) pustiti mašti na volju i izabrati nešto što će se izgledom izdvojiti iz mase (Police Tangram iz Laga koje se prodaju po dijelovima, a zajedno čine maštovitu cjelinu sličnu dječjoj igri, Stipić Interart).


Police od iverala najtraženije i najjeftinije

Ljudi sve češće traže izradu polica i regala po mjeri jer im se pruža mnogo veći izbor boja i materijala. Najvažnije je što pritom sami određuju veličinu. Uglavnom se naručuju jednostavne police napravljene od iverala (iverica oplemenjena folijom u raznim bojama i dekorima drva), debljine od 18 do 38 mm. To je relativno jeftin proizvod jer zahtijeva minimalni utrošak vremena (piljenje, kantiranje, sastavljanje). Nedostaci iverala javljaju se kod kreiranja polica zbog ograničenosti oblika, boja i obrade, što ostavlja malo mjesta za maštovitost - otkriva Miljenko Vlahek iz zagrebačke stolarije Limba koja se specijalizirala na području izrade kućnog i uredskog namještaja po mjeri.

Vlahek ističe da nema “popularnog“ materijala za izradu polica ili regala jer se koriste apsolutno svi materijali: puno drvo, panel-ploče, lamelirane ploče, šperploče, mediapan, ploče za savijanje... Nakon što se sve ispili, izbuši, izgloda, slijepi i izbrusi, kreće lakiranje. Može se lakirati lakom u boji ili bezbojnim, mat ili sjajnim, vodenim ili nekim sasvim drugim.

- Ako odlučite investirati u novu policu, preporučam ručni rad i izbor kvalitetnijeg materijala s većom otpornošću i nosivošću, osobito ako je u pitanju biblioteka. Koliko će dobar biti finalni proizvod, ovisi i o osobi koja izvodi radove. Obratite se provjerenim stolarima, a ne tzv. garaža-majstorima - savjetuje Vlahek, dodajući da cijenu određuju vrsta materijala, veličina i oblik police.

dom-i-nekretnine @ 12:43 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, studeni 13, 2008
.....................................................................................................................................................................................................................................
Pod ko­jim će uvje­ti­ma dok tra­je kri­za ban­ke izda­va­ti kre­di­te s je­dne stra­ne gra­đe­vin­skim in­ve­sti­to­ri­ma, a s dru­ge stra­ne gra­đa­ni­ma-ku­pci­ma sta­no­va, bi­la je vru­ća te­ma okru­glog sto­la na 5. saj­mu ne­kre­tni­na ko­ji se prošli vi­kend odr­žao u za­gre­ba­čkom Bo­ćar­skom do­mu.
...................................................................................................................................................................................................................................
Što po­ve­zu­je shopping cen­tar u Bir­ming­ha­mu, Mu­zej rock zvi­je­zda u Cle­ve­lan­du i ho­tel Ryugyong u Ko­re­ji? Na­la­ze se na ra­zli­či­tim stra­na­ma svi­je­ta, ali na istoj li­sti - naj­ru­žni­jih zgra­da.
...................................................................................................................................................................................................................................
Ku­pi­ti stan sa­da ili če­ka­ti pro­lje­će bi­la je gla­vna te­ma po­sje­ti­te­lja okru­glog sto­la ko­ji je ti­je­kom vi­ken­da odr­žan u sklo­pu 5. saj­ma ne­kre­tni­na.
...................................................................................................................................................................................................................................
Jadranska obala i ono najljepše što ide uz nju, otoci s netaknutom prirodom, godinama privlače pažnju imućnijih hrvatskih građana, ali i stranih državljana. ...................................................................................................................................................................................................................................
Amerikanac Steven Holl, zvijezda nedavno održanih Dana Orisa 8, pobjednik je natječaja za projekt nebodera nazvanih LM Projekt. “Vrata Kopenhagena” sastoje se od dva nebodera na ulazu u luku, povezana dvama javnim pješačkim mostovima na 65 m visine. ...................................................................................................................................................................................................................................
dom-i-nekretnine @ 15:06 |Komentiraj | Komentari: 0
Amerikanac Steven Holl, zvijezda nedavno održanih Dana Orisa 8, pobjednik je natječaja za projekt nebodera nazvanih LM Projekt. “Vrata Kopenhagena” sastoje se od dva nebodera na ulazu u luku, povezana dvama javnim pješačkim mostovima na 65 m visine.

Jedan toranj je na mjestu bivšeg doka za prekooceanske brodove te je svojim vidikovcima, kafićima i galerijama okrenut prema moru, drugi toranj je okrenut gradu sa serijom terasa nad javnim auditorijem. Pješački mostovi koji povezuju tornjeve sudaraju se pod kutem tako da tvore uzak prolaz, situaciju koju je arhitekt opisao kao “rukovanje nad lukom”.

Danas neizbježna karakteristika u sličnim projektima, održivost, ovdje je ostvarena fotonaponskim panelima, upotrebom morske vode s vlastitim sistemom grijanja i hlađenja, prirodnom ventilacijom i turbinama za vjetar na krovu mostova.

Očekuje se da će se time proizvoditi dovoljno električne energije za rasvjetu javnih prostora.

Poznati nizozemski biro MVRDV u suradnji s danskom tvrtkom Adept pobjednik je drugog nedavno provedenog natječaja za neboder od 116 m na istočnom rubu grada.

Na ukupno 22.000 kvadrata prostiru se stambeni, poslovni i trgovački prostori, uz hotel i javni trg, s ozelenjenim terasama po fasadi.

Autori opisuju koncept kao “vertikalno naselje”. Fleksibilne osnovne jedinice, svaka po 60 kvadrata, raspoređene su oko tri infrastrukturne jezgre, što omogućava promjenu organizacijske sheme zgrade preoblikovanjem svake pojedine jedinice. Baza tornja je uža kako bi stvorila javni prostor, dok se prema vrhu zgrada naginje prema sjeveru kako bi se povećala površina fasade prema jugu.
dom-i-nekretnine @ 15:05 |Komentiraj | Komentari: 0
Jadranska obala i ono najljepše što ide uz nju, otoci s netaknutom prirodom, godinama privlače pažnju imućnijih hrvatskih građana, ali i stranih državljana.

No, nakon što postave svoje upite za kupnju otoka, svi mahom odustaju, tako da posljednjih nekoliko godina gotovo nitko nije kupio otočiće koji krase Jadansko more. Razlog tomu nije novac, jer četvorni metar stoji oko 35 eura, nego zabrana bilo kakve gradnje osim renoviranja postojećih objekata koji su inače vrlo mali i najčešće se radi o pojatama za stoku.

Potencijalni kupci pitaju se što će s otokom na kojem ne mogu apsolutno ništa sagraditi, pa čak ni mjesto gdje bi prespavali. Stoga odustaju i izabiru logičnije rješenje boravka na Jadranu. S luksuznim jahtama ili gliserima usidre se na otok i uživaju u čarima mediteranske klime i čistog mora.

Jasminka Biliškov, vlasnica Biliškov nekretnina, potvrdila nam je da je prodaja otoka zadnjih nekoliko godina vrlo slaba te da bez obzira na zainteresirane kupce nema realizacije zbog hrvatskih zakona.

- Prije ljeta imali smo upita za otoke koje imamo u svojoj ponudi, a riječ je o osam otoka, od kojih najveći ima površinu od 350 tisuća četvornih metara i smješten je na sjevernom Jadranu. Potencijalni kupci mahom su bili poznati ljudi s estrade, iz sporta, poznati poslovni ljudi, no kada im je objašnjena složena procedura kupoprodaje te zabrana svake gradnje na otocima, odustali su od kupnje - rekla je Biliškov.

Slavica i Bernie Ecclestone, vlasnik Formule 1, raspitivali su se za kupnju otoka, no brzo su odustali.

Među ostalim, prilikom kupnje otoka pravo prvootkupa ima država koja odlučuje hoće li od privatnog vlasnika otkupiti jedan od bisera Jadrana ili će pak dopustiti nekoj trećoj osobi da si kupi oazu mira.

- Bilo bi dobro kada bi bilo dopušteno da se može na otoku sagraditi jedna vila u mediteranskom stilu, strogo kontrolirane gradnje i prema zakonskim propisima koje bi trebalo donijeti. To bi bilo odlično za kvalitetniji turizam, a tome se i teži. Jasno je koliko su lijepi otoci i koliko su bitni za razvoj turizma općenito. Ako je zabranjena gradnja na otocima, nitko ih neće kupiti, što je i logično. Svi imaju pravo usidriti svoj brod kod otočića i na taj način uživati u ljepotama mora i prirode, pa se radije odluče tako provesti ljeto nego na “svom” otoku na kojem nemaju gdje prespavati osim pod vedrim nebom - rekla je Biliškov.

Kako doznajemo, među zainteresiranima za kupnju otoka našla se Lepa Brena, Bernie Ecclestone, vlasnik Formule 1, kao i članovi kraljevske obitelji Monaka. Savim je jasno da bi takva imena uistinu privukla mnoge u Hrvatsku.
Ograničenja za prodaju otoka

Kod onoga što se naziva prodajom otoka radi se zapravo o prodaji nekretnina na otoku, tj. zemljišnih čestica s eventualno postojećim objektima. U slučaju prodaje većine zemljišnih čestica na otoku moglo bi se govoriti o prodaji otoka. Pravno nema bitne razlike između prodaje gotovo cijelog otoka, odnosno gotovo svih nekretnina na otoku od prodaje samo jedne ili nekoliko nekretnina na otoku. No, bitno je napomenuti da prodaja cijelog otoka prema važećim propisima nije moguća jer svaki otok obuhvaća i pomorsko dobro koje je opće dobro i na kojemu se ne može steći pravo vlasništva. Ako bi predmet ugovora bilo raspolaganje pomorskim dobrom, taka
v bi ugovor bio ništetan.

Kad je riječ o granicama pomorskog dobra, nerijetko se pojavljuju sporovi i nejasnoće do kuda seže pomorsko dobro, na što nije uvijek jednostavno odgovoriti jer pomorsko dobro postoji temeljem zakona, čak i ako nije upisano u zemljišnoj knjizi i katastru. Za kupoprodaju nekretnine koja je blizu morske obale često stoga treba obaviti opsežne provjere. Posebno pravno ograničenje u stjecanju prava vlasništva nekretnina na otocima uvedeno je u naš pravni sustav 2006., i to uvođenjem zakonskog prava prvokupa. Pravo prvokupa jedan je od instrumenta čijim korištenjem država i jedinice lokalne samouprave mogu ostvarivati proklamirane ciljeve zaštite otoka. 

Pravo prvokupa ne odnosi se na nekretnine na svim otocima, nego samo na nekretnine na otocima koji su razvrstani u “male, povremeno nastanjene i nenastanjene otoke”. Ti otoci taksativno su nabrojani u zakonu, ima ih oko 700 i uglavnom se radi o manjim otočićima koji se nalaze uz veće otoke. 

Pravo prvokupa znači da je vlasnik, koji namjerava otuđiti nekretninu na otoku za koji vrijedi pravo prvokupa, prije prodaje drugoj osobi nekretninu dužan ponuditi na prodaju Republici Hrvatskoj, županiji, gradu i općini. Tek ako se nekretnina ne proda ovlaštenicima prava prvokupa, vlasnik je može prodati drugoj osobi po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta koje sadrži ponuda odaslana prema ovlaštenicima prava prvokupa. Izuzeće od navedenog prava prvokupa je propisano za slučaj darovanja nekretnina kad su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red.

Postoji i zakonsko ograničenje prodaje prve čestice do mora ili prve čestice do obalne čestice, koje se ne smiju prodavati dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra.  Kada su vlasnici nekretnina na malim povremeno nastanjenim i nenastanjenim otočićima Republika Hrvatska, županija, grad ili općina, onda je njima zakonom zabranjeno prodavati te nekretnine, ali mogu njima raspolagati ugovaranjem zakupa ili koncesije.

Osim gore navedenih ograničenja koja su specifična za otoke i morsku obalu, kod nekretnina na otocima mogu doći u obzir i ograničenja u raspolaganju propisana zakonima koji nisu nužno povezani s otocima i s obalom. Tako, npr., stranci ne mogu stjecati poljoprivredno zemljište, šumu, nekretnine u strogom rezervatu, nacionalnom parku...


dom-i-nekretnine @ 15:03 |Komentiraj | Komentari: 0
Ku­pi­ti stan sa­da ili če­ka­ti pro­lje­će bi­la je gla­vna te­ma po­sje­ti­te­lja okru­glog sto­la ko­ji je ti­je­kom vi­ken­da odr­žan u sklo­pu 5. saj­ma ne­kre­tni­na.

Usli­je­dio je oče­ki­va­ni odgo­vor in­ve­sti­to­ra i age­na­ta da je pra­vo vri­je­me za ku­pnju sta­na on­da ka­da čo­vje­ku stan tre­ba. Me­đu­tim, či­nje­ni­ca je da se oče­ku­je dalj­nji pad ci­je­na kva­dra­ta, ali s dru­ge stra­ne, ban­ke na­ja­vlju­ju po­ve­ća­nje ka­ma­ta na kre­di­te.

Jo­sip Ti­ca, pro­fe­sor na Eko­nomiji, re­kao je da je naj­bo­lje ku­pi­ti stan on­da kad je ci­je­na kva­dra­ta naj­ni­ža, a to je onda ka­da do­se­gne­mo dno kri­ze.

- Pro­blem je, me­đu­tim, to što se dno kri­ze ot­kri­je tek ka­da kri­za pro­đe, na­kon če­ga po­ra­stu i ci­je­ne ne­kre­tni­na - kaže Ti­ca.

Su­di­o­ni­ci okru­glog sto­la ko­men­ti­ra­li su tre­nu­ta­čnu si­tu­a­ci­ju u sta­no­gra­dnji. - Kad vje­tar puše, i ko­koši le­te. Kad vje­tar pa­dne, ne­sta­nu di­le­tan­ti, a op­sta­nu oni ko­ji zna­ju ra­di­ti - sli­ko­vi­tom se uzre­či­com po­slu­žio Du­brav­ko Ćorić, di­re­ktor tvr­tke Pro­fe­ctus. On tvr­di da kod nas više ne­ma “ka­u­boj­ske” gra­dnje. “Igra­či” ko­ji su izme­đu 1996. i 2006. prošeta­li kroz ovu branšu, sa­gra­di­li ne­kva­li­te­tne zgra­de i po­ku­pi­li pro­fit, ne­sta­li su sa sce­ne. Da­nas je, ka­že Ćorić, no­vo­gra­dnja izni­mno kva­li­te­tna i ispla­ti­vi­ja od sta­ro­gra­dnje ko­ju još tre­ba i re­no­vi­ra­ti. Ku­pci su in­for­mi­ra­ni i no­vo­gra­dnja mo­ra odgo­vo­ri­ti vi­so­kim za­htje­vi­ma, od bešumnog elek­tri­čnog di­za­la do naj­mo­der­ni­jih šte­dnih lam­pi u stu­bištu.

Una­toč to­me, ku­pnja sta­no­va dra­sti­čno je pa­la. Pro­cje­nju­je se da je u Za­gre­bu tre­nu­ta­čno 7500 sta­no­va u no­vo­gra­dnji ispod či­jih pro­zo­ra sto­je ce­ra­de s na­tpi­som “Pro­da­je se”?i bro­jem mo­bi­te­la agen­ci­je ili in­ve­sti­to­ra, a ne­ki su po­sje­ti­te­lji re­kli da je ta broj­ka mno­go ve­ća. Stan da­nas uzi­ma­ju sa­mo lju­di ko­ji tu odlu­ku iz oso­bnih ra­zlo­ga više ne mo­gu odga­đa­ti. Osta­li spe­ku­li­ra­ju i če­ka­ju da pa­dne ci­je­na kva­dra­ta.

S dru­ge stra­ne, gra­đe­vi­nar­ci po­ru­ču­ju da oni više ne ostva­ru­ju ek­stra pro­fit i ne mo­gu spu­sti­ti ci­je­nu če­tvor­nog me­tra no­vo­gra­dnje jer je osta­la vi­so­ka ci­je­na ze­mljišta. Ža­le se da je udio ci­je­ne ze­mljišta u ci­je­ni sta­na čak 25 po­sto, a do­ne­da­vno je izno­sio do 15 po­sto.

Ana­li­zi­ra­ju­ći ze­mljište kao mr­tvi ka­pi­tal, Ti­ca se po­zvao na mo­del eu­rop­skih ze­ma­lja re­kavši da bi dr­ža­va tre­ba­la uve­sti po­rez.

- Trošak gra­dnje sta­na 1965. go­di­ne izno­sio je 90 po­sto ci­je­ne sta­na. Da­nas od uku­pne ci­je­ne sta­na ko­ju pla­ti ku­pac, na gra­dnju otpa­da oko 50 po­sto, a osta­lo po­je­du ci­je­ne ze­mljišta, troško­vi dr­ža­ve i mar­ža in­ve­sti­to­ra - izja­vio je Ti­ca.

- Zbog dra­sti­čnog pa­da izda­va­nja gra­đe­vin­skih do­zvo­la i pro­da­je sta­no­va otvo­re­na je mo­gu­ćnost da 40.000 lju­di osta­ne bez ra­dnih mje­sta. Uz to pa­ti i po­pra­tna in­du­stri­ja, od pro­i­zvo­dnje ce­men­ta do za­vje­sa - re­kao je Ćorić i do­dao da je po­tre­ban cje­lo­vit Za­kon o gra­dnji.
dom-i-nekretnine @ 15:02 |Komentiraj | Komentari: 0
Pod ko­jim će uvje­ti­ma dok tra­je kri­za ban­ke izda­va­ti kre­di­te s je­dne stra­ne gra­đe­vin­skim in­ve­sti­to­ri­ma, a s dru­ge stra­ne gra­đa­ni­ma-ku­pci­ma sta­no­va, bi­la je vru­ća te­ma okru­glog sto­la na 5. saj­mu ne­kre­tni­na ko­ji se prošli vi­kend odr­žao u za­gre­ba­čkom Bo­ćar­skom do­mu.

Goj­ko Be­žo­van, pro­fe­sor na Pra­vnom fa­kul­te­tu u Za­gre­bu, pro­zvao je i po­zvao ban­ka­re da se odre­knu di­je­la ek­stra pro­fi­ta i po­nu­de par­tner­stvo hr­vat­skim gra­do­vi­ma ko­ji su, ka­ko ka­že, naj­ve­ća po­du­ze­ća. Ka­zao je da Bu­dim­pešta u sta­no­gra­dnju in­ve­sti­ra osam po­sto, Lju­blja­na 10 po­sto, a Za­greb ispod dva po­sto.

- Ispašta­ju mla­di lju­di ko­ji bi tre­ba­li bi­ti naj­pro­du­kti­vni­ji dio na­ci­je. Lju­di se za­po­sle na­kon fa­kul­te­ta i ne­ma­ju se gdje za­du­ži­ti. Kad se za­du­že, izra­ču­naj­te, pro­sje­čna pla­ća, mi­nus pro­sje­čna ra­ta kre­di­ta, i mla­dom čo­vje­ku osta­ne ma­nje ne­go umi­ro­vlje­ni­ku - re­kao je Be­žo­van.

Dra­žen Ni­ko­lić iz Ra­if­fe­i­sen ban­ke odgo­vo­rio je da je bru­tal­na isti­na da ban­ke ne mo­gu spa­si­ti ni tr­žište ne­kre­tni­na, ni gra­đe­vin­sku in­du­stri­ju jer vla­da po­ve­ća­ni oprez. Ban­ka ban­ci ne po­su­đu­je no­vac, ne­go odgo­vor­no pla­si­ra no­vac šte­diša, ka­zao je Ni­ko­lić i do­dao da ima gra­
GOJKO BEŽOVAN,  profesor na Pravnom fakultetu

U baltičkim zemljama cijene stanova pale su za 30 posto jer su te zemlje uvele poreze na neiskorišteno zemljište i nekorištene nekretnine
đe­vi­na­ra­ca i in­ve­sti­to­ra ko­ji su ze­mljište ku­pi­li od pr­vog vla­sni­ka, a ne pre­ko špe­ku­la­na­ta te da bi oni mo­gli sni­zi­ti ci­je­ne ka­ko mla­di lju­di ne bi gr­ca­li u vi­si­ni kre­di­ta.

- Me­đu­tim, gra­đe­vin­ski lo­bi odmah izvrši pri­ti­sak na njih jer bi u tom slu­ča­ju lan­ča­no tre­ba­le pa­sti ci­je­ne svih sta­no­va na toj lo­ka­ci­ji - re­kao je Ni­ko­lić.

Jo­sip Ti­ca, pro­fe­sor na Eko­nom­skom fa­kul­te­tu, ka­že da je Ahi­lo­va pe­ta Hr­vat­ske go­le­ma ka­ma­tna sto­pa na tr­žištu ka­pi­ta­la. Po­slje­dnjih go­di­na su, ka­že, ci­je­ne ne­kre­tni­na ne­re­al­no ra­sle i sa­da je na­glo pa­la pro­da­ja. Ci­je­ne ne­kre­tni­na mo­ra­le bi pa­sti čak za 50 po­sto da se za­dr­ži ista ko­li­či­na pro­da­je sta­no­va.

- To je dra­ma­ti­čna si­tu­a­ci­ja, a mo­gu po­mo­ći vla­sni­ci ze­mljišta sni­ža­va­njem svo­je ci­je­ne. Vla­snik ze­mljišta je zašti­ćen, ia­ko je pa­si­van. Ne pla­ća po­rez na ne­i­sko­rište­no ze­mljište, ni­kog ne za­pošlja­va i do be­skra­ja ucje­nju­je. Či­nje­ni­ca je da zbog to­ga pa­ti gra­đe­vin­ska i sva pra­te­ća in­du­stri­ja ko­ja tre­nu­tno za­pošlja­va sto ti­su­ća lju­di - obra­zlo­žio je Ti­ca.

Ve­li­ki pro­blem je, sma­tra Ti­ca, či­nje­ni­ca da ni­tko u Hr­vat­skoj ne zna stvar­nu ci­je­nu sta­na jer Po­re­zna upra­va te po­da­tke ne da­je u ja­vnost.

- Svi in­de­ksi ne­kre­tni­na bi­lje­že ono što je u ogla­su, ali ne i ko­li­ka je stvar­na ci­je­na sta­na, po­sti­gnu­ta na­kon cjen­ka­nja. Ni Dr­ža­vni za­vod za sta­ti­sti­ku ne pri­tišće Po­re­znu upra­vu, da­pa­če, oni sa­mo pri­ku­plja­ju ci­je­ne no­vo­gra­dnje, a ci­je­ne sta­rih sta­no­va ne evi­den­ti­ra­ju, ia­ko go­to­vo 80 po­sto ku­plje­nih sta­no­va otpa­da na sta­ru gra­dnju. Be­žo­van sma­tra da dr­ža­va i lo­kal­ne sa­mo­u­pra­ve tre­ba­ju in­ter­ve­ni­ra­ti uvo­đe­njem po­re­za na ne­i­sko­rište­no ze­mljište.

Go­vo­re­ći o ka­ma­tnoj sto­pi, Ni­ko­lić je re­kao da će ka­ma­te usko­ro naj­vje­ro­ja­tni­je ra­sti te da lju­di tre­ba­ju bi­ti ho­mo-eko­no­mi­ku­si i uzi­ma­ti kre­di­te ko­je su spo­so­bni ot­pla­ti­ti.
dom-i-nekretnine @ 15:00 |Komentiraj | Komentari: 0
Što po­ve­zu­je shopping cen­tar u Bir­ming­ha­mu, Mu­zej rock zvi­je­zda u Cle­ve­lan­du i ho­tel Ryugyong u Ko­re­ji? Na­la­ze se na ra­zli­či­tim stra­na­ma svi­je­ta, ali na istoj li­sti - naj­ru­žni­jih zgra­da.

One su to­li­ko ru­žne da ih zo­vu ču­do­višti­ma. Na­ka­za­ma. No­ćnim mo­ra­ma ar­hi­te­ktu­re. To­li­ko su ru­žne da se či­ni kao da ih je na­cr­tao Sta­ljin u svom naj­go­rem ra­spo­lo­že­nju. One ni­su ru­žne. One su Ru­žne, s ve­li­kim “R”.

Ta­ko to zvu­či ka­da bri­tan­ski i ame­ri­čki no­vi­na­ri CNN-a i For­be­sa svo­jim ne­mi­lo­sr­dnim pe­ri­ma do­ta­knu Mil­len­ni­um dom u Lon­do­nu, šoping cen­tar u Bir­ming­ha­mu, Mu­zej rock zvi­je­zda u Cle­ve­lan­du, ne­dovršeni ho­tel Ryugyong u Sje­ver­noj Ko­re­ji, Mu­zej su­vre­me­ne umje­tno­sti u San Fran­ci­scu, Au­strij­ski to­ranj kul­tu­re na Man­hat­ta­nu, grad­ske knji­žni­ce u Chi­ca­gu i Den­ve­ru i ka­nad­sku am­ba­sa­du u Washingtonu.

2. Na drugom mjestu je Rock and Roll Hall of Fame u Clevelandu












3.Treći na CNN-ovoj listi ružnih kuća je hotel u Sjevernoj Koreji 


Na istoj li­sti naj­ve­ćih ar­hi­te­kton­skih ru­gla čvr­stu po­zi­ci­ju dr­že i Bu­cking­ham­ska pa­la­ča, dom en­gle­ske kra­lji­ce, za­tim sje­dišta ru­munj­skog par­la­men­ta u Bu­ku­reštu i škot­skog par­la­men­ta u Edin­burg­hu, mu­zej Experience Mu­sic Pro­ject u Se­at­tleu, Bar­bi­can cen­tar za kon­fe­ren­ci­je u Lon­do­nu, zgra­da Ar­hi­te­kton­skog fa­kul­te­ta na Yaleu i Two Co­lum­bus Cir­cle, zgra­da u obli­ku bi­je­log slo­na u New Yorku.

Ia­ko se te ar­hi­te­kton­ske “ba­ba­ro­ge” na­la­ze u ra­zli­či­tim kul­tu­ra­ma i na ra­zli­či­tim kra­je­vi­ma svi­je­ta, ima ne­ka taj­na ve­za me­đu nji­ma. Sve su ima­le go­le­me bu­dže­te. Sve utje­lo­vlju­ju ne­ki fu­tu­ri­sti­čki stil. I sve su uspje­le po­sva­đa­ti ar­hi­te­kte s osta­tkom svi­je­ta.

1. Millenium Dome Richarda Rogersa našao se na broju jedan CNN-ove i Forbesove liste najružnijih zgrada

Ne­da­vno su, pri­mje­ri­ce, svi Bri­tan­ci Bir­ming­ham je­dno­gla­sno pro­gla­si­li naj­ru­žni­jim gra­dom u ze­mlji zbog šoping cen­tra Bull­ring i zgra­de Gla­vne knji­žni­ce. Više od 40 po­sto gra­đa­na Bir­ming­ha­ma izja­vi­lo je da nji­ho­vim pro­je­ktan­ti­ma to ni­ka­da ne­će opro­sti­ti. Mo­žda je “ga­fo­ve” u gra­dnji naj­sli­ko­vi­ti­je opi­sao princ Char­les ka­da je, ko­men­ti­ra­ju­ći no­vo kri­lo lon­don­ske Na­ci­o­nal­ne ga­le­ri­je, izja­vio da izgle­da po­put či­ra na li­je­pom li­cu dra­gog pri­ja­te­lja.

Može li se arhitekturu kritizirati po principu “sviđa mi se ili ne” te da li su CNN i Forbes u pravu pitali smo naše ugledne teoretičare Maroja Mrduljaša i Krešimira Galovića.

4. Kontroverzni muzej glazbe Franka Gehryja u Seattlu našao se četvrti na listi najružnijih

5.Shopping centar u Birminghamu Future Systemsa

Krešimir Galović, povjesničar umjetnosti i teoretičar:

Banalizacija + globalizacija = debilizacija! 

Krešimir Ga­lo­vić za Ju­tar­nji list sa­sta­vio je li­stu loše ar­hi­te­ktu­re

Galovićev izbor loših zgrada

Sta­di­on NK Di­na­mo u Za­gre­bu, Bran­ko Kincl i Ni­ko­la Fi­li­po­vić

Sve­ta Ma­ti Slo­bo­de na Ja­ru­nu u
Za­gre­bu, Ni­ko­la Bašić (odrekao se re­a­li­za­ci­je) 1995. - 1999.

Po­slo­vna zgra­da T-COM-a u Sav­skoj (nekada Ho­to Tower), Ma­ri­jan Tur­ku­lin

Eurotower, po­slo­vni to­ranj, Za
­greb, Av. gra­da Vu­ko­va­ra, Ma­ri­jan Hr­žić, 2006.

Mu­zej su­vre­me­ne umje­tno­sti,  ar­hi­tekt Igor Fra­nić

Go­vo­ri­ti o ar­hi­te­ktu­ri kroz po­pu­li­sti­čku pri­zmu naj­ru­žni­jih ili naj­ljepših gra­đe­vi­na ka­ko u svi­je­tu, a ta­ko i kod nas, kraj­nja je ba­na­li­za­ci­ja je­dne vr­lo slo­že­ne pro­ble­ma­ti­ke. Ma­te­ma­ti­čki re­če­no: Ba­na­li­za­ci­ja + glo­ba­li­za­ci­ja = de­bi­li­za­ci­ja!

Upra­vo u tom kon­tek­stu va­lja pro­ma­tra­ti i For­be­so­vu an­ke­tu na­slo­vlje­nu “Naj­ru­žni­je svjet­ske gra­đe­vi­ne”, a ko­ju je na­kna­dno ko­men­ti­rao i ugle­dni CCN. Već le­ti­mi­čan  pre­gled tog oda­bi­ra po­sta­vlja pi­ta­nje kri­te­ri­ja.

Tim više, s obzi­rom na to da su se u užem izbo­ru našle gra­đe­vi­ne u vr­lo širo­kom ra­spo­nu od gla­so­vi­tog lon­don­skog Mil­len­ni­um Do­ma, ar­hi­te­kta Ric­har­da Ro­ger­sa, pre­ko den­ver­ske Ja­vne bi­bli­o­te­ke Mic­ha­e­la Gra­ve­sa, Mu­ze­ja su­vre­me­ne umje­tno­sti u San Fran­ci­scu Ma­ria Bot­te do po­sve ano­ni­mnih gra­dnji po­put zgra­de Rock and Roll Hall of Fa­me u Cle­ve­lan­du ili Ryugyong ho­te­la u Sje­ver­noj Ko­re­ji, ko­je, ri­je­čju, “egzo­ti­čnošću” i ne za­slu­žu­ju stru­čnu po­zor­nost, osim u ka­kvom fre­ak showu ili ru­bri­ci vje­ro­va­li ili ne, s da­ka­ko iro­nij­skom odma­kom.

No, ko­li­ko nas s je­dne stra­ne mno­ge od tih gra­đe­vi­na mo­gu na­smi­ja­ti do su­za, s dru­ge stra­ne po­sta­vlja se je­dan vr­lo ozbi­ljan i ja­vno ne do­volj­no na­glašen pro­blem, a to je: eko­loško za­ga­đe­nje i za­gušenje pro­sto­ra pre­i­zgra­đe­nošću i lošom ar­hi­te­ktu­rom. No bi­tno je na­gla­si­ti da po­la­ze­ći od te te­ze mi više ne mo­že­mo go­vo­ri­ti o ar­hi­te­ktu­ri kroz kva­zi­e­stet­sku ka­te­go­ri­ju li­je­po­ga i ru­žno­ga. Sto­ga se i po­sta­vlja pi­ta­nje ko­ji su uo­pće kri­te­ri­ji vre­dno­va­nja?

Onaj naj­ba­nal­ni­ji, su­bje­kti­vni kri­te­rij - svi­đa li mi se nešto ili ne, bez stru­čne ar­gu­men­ta­ci­je, tre­ba odba­ci­ti, jer nas mo­že do­ve­sti do po­tpu­no po­grešnih za­klju­ča­ka. Iz tog ra­zlo­ga bi­tno je ista­knu­ti da sva­ko ar­hi­te­kton­sko dje­lo, zbog pra­vil­nog ra­zu­mi­je­va­nja, za­hti­je­va slo­je­vi­tost is­či­ta­va­nja ko­je nas vo­di pre­ko pro­je­kta do sa­me izve­dbe, ali u ko­na­čnoj kon­ze­kven­ci opro­sto­re­nja i nje­na odno­sa pre­ma za­te­če­nom am­bi­jen­tu, ko­ji mo­že s je­dne stra­ne bi­ti afir­ma­ti­van, da­kle da stvo­ri je­dnu po­sve no­vu pro­stor­nu vri­je­dnost, ali i kraj­nje ne­ga­ti­van.

Ovaj ne­ga­ti­vni aspekt mo­že­mo ana­li­zi­ra­ti kroz ne­ko­li­ko mo­gu­ćno­sti. Pr­va si­tu­a­ci­ja je ka­da ima­mo do­bru ar­hi­te­ktu­ru ko­ja ne odgo­va­ra du­hu i ka­ra­kte­ru am­bi­jen­ta u ko­jem se na­la­zi ili je na­pro­sto u nje­mu loše ur­ba­ni­sti­čki po­sta­vlje­na. U tom slu­ča­ju je­dna­ko tr­pe i izgra­đe­na ar­hi­te­ktu­ra i am­bi­jent. Do­volj­no se sje­ti­ti sa­mo fru­stri­ra­ju­ćih ra­spra­va ko­je kon­ti­nu­i­ra­no tra­ju već pe­de­se­tak go­di­na o zgra­di “Želj­po­ha” ar­hi­te­kta Stan­ka Fa­bri­sa na za­gre­ba­čkom Tr­gu maršala Ti­ta.

Dru­ga kraj­nost je ka­da u kva­li­te­tnom pro­sto­ru, k to­me još po­vi­je­sno slo­je­vi­tom, ima­mo lošu ar­hi­te­ktu­ru i u tom slu­ča­ju šte­ta je po­gu­bna, ka­ko za za­te­če­ni am­bi­jent, ta­ko i za cje­lo­ku­pno ar­hi­te­kton­sko na­sli­je­đe, tim više jer smo njo­me obez­vri­je­di­li ne sa­mo pro­stor, ne­go smo po­sla­li i lošu sli­ku o se­bi i našem odno­su pre­ma pro­sto­ru na­do­la­ze­ćim ge­ne­ra­ci­ja­ma. I tu di­le­me ne­ma. Loša ar­hi­te­ktu­ra je je­dna­ko loša i po­gu­bna ma gdje je po­sta­vi­li i ma ko­li­ko se tru­di­li da je za­ma­ski­ra­mo.

6.Šesti je Barbican centar u Londonu

7. I kraljevska Buckinghamska palača našla se na sedmom mjestu najružnijih zgrada

Je­di­na je utje­ha u to­me što je za ra­zli­ku od glu­po­sti uništi­va, ri­je­čju mo­že­mo je srušiti. Na­ža­lost, loših pri­mje­ra je mno­go i raz­mjer­no se po­ve­ća­va­ju pod ne­mi­lo­sr­dnim pri­ti­skom tr­žišta i ka­pi­ta­la. U tom kon­tek­stu na­me­će se i pi­ta­nje odno­sa este­ti­ke i eti­ke, ko­ji bi se na pri­mje­ru hr­vat­ske re­cen­tne ar­hi­te­ktu­re mo­gao pa­ra­fra­zi­ra­ti do­sko­či­com - što je više este­ti­ke, to je ma­nje eti­ke.

Po­la­ze­ći od este­ti­čkog pro­ble­ma u To­me Akvin­skog o odno­su Li­je­pog i Do­brog - li­je­po i do­bro isto­vje­tni su s obzi­rom na su­bjekt, ka­ko ga je svo­je­vre­me­no ana­li­zi­rao u je­dnoj knji­zi Um­ber­to Eco, mo­gli bi­smo se za­pi­ta­ti: mo­že li li­je­po bi­ti ne­do­bro? Gle­da­no u kon­tek­stu pro­sto­ra i vre­me­na u ko­jem ži­vi­mo, po­sta­vlja se pi­ta­nje mo­že li se je­dna ar­hi­te­ktu­ra po­di­gnu­ta isklju­či­vo u in­te­re­su i u svr­hu ra­znih gra­đe­vin­skih in­ve­sti­to­ra i lo­bi­ja uz svu šte­tu na­či­nje­nu, ne sa­mo pro­sto­ru kao za­je­dni­čkom na­sli­je­đu, već i društvu, uo­pće na­zva­ti li­je­pom i do­brom?

Ni­je li tr­go­va­čki cen­tar da­našnji­ce sim­bol sve­ga ono­ga ne­ga­ti­vno­ga u društvu na što su već kra­jem šezde­se­tih go­di­na na­i­vno i ne­u­spje­lo po­kušali uka­za­ti Gu­drunn Ens­slin i An­dre­as Ba­a­der po­dme­ću­ći po­žar u je­dnom min­hen­skom tr­go­va­čkom cen­tru? No je­dno je po­sve si­gur­no, sva­ka ar­hi­te­ktu­ra, bi­la ona li­je­pa ili ru­žna, do­bra ili loša, ima svo­g ar­hi­te­kta.

8.Škotski parlament po CNN-u mišljenju je na osmom mjestu

9. Parlament u Bukureštu

Crkva u Udbini preružna i za površne liste

Teoretičar Maroje Mrduljaš za Jutarnji komentira Forbesovu listu  najružnijih zgrada

Ljepota u arhitekturi odista je problematičan pojam, pogotovo u suvremenom trenutku u kojem više ne postoje jasno definirani stilovi, kanoni nego je estetska prosudba stvar pojedinačne kultiviranosti. Učestalo se susrećemo s vrlo različitim stavovima po pitanju arhitektonske ljepote između struke, dakle arhitekata i kritičara s jedne strane te šire javnosti s druge, a zna se da o ljepoti nema konsenzusa. Upozorio bih na to da se stavovi prema određenim kućama u javnosti mijenjaju s vremenom i s konotacijama koje određene kuće sa sobom nose. Percepcija građevina se mijenja s njihovom namjenom.

Taj fenomen je osobito izražen u bivšim socijalističkim zemljama pa je tako i u Hrvatskoj. U nas se dugo vremena svu modernu arhitekturu izjednačavalo s negativnim licem socijalizma pa su tako i neke kvalitetno osmišljene zgrade ocjenjivane kao totalitarni socijalistički promašaji iako je bila riječ o gradnjama takozvanog internacionalnog stila ili čak zapadne korporativne arhitekture, primjerice bivša zgrada Ferimporta ili neboder na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Također, nekim zgradama treba vrijeme da srastu s okolišem i postanu dio kolektivnog identiteta.

Osobno me iritiraju ljestvice ljepote i ružnoće arhitekture jer su neizbježno površne, arhitektura je previše složena stvar da bi se mogla valorizirati na taj način. Forbesova ljestvica najružnijih kuća od kojih sam neke i osobno obišao je vrlo šarolika i namjerno želi biti ponešto skandalozna jer proziva mnoga znamenita imena svjetske arhitekture poput Richarda Rogersa ili Franka Gehryja. Mora se priznati da neke od prikazanih kuća, naročito one koje su regresivne i neoklasicističke u izrazu, poput Biblioteke u Chicagu, odista i zaslužuju biti ocijenjene kao promašaji i “zabune u vremenu”.

U članku se citira princ Charles, arhitektonski kritičar-amater i hobistički slikar akvarela koji je ozloglašen po promoviranju najkonzervativnijih stavova u arhitekturi. U tekstu se princ Charles tendenciozno citira s populističkim stavom da “ljudima treba dati arhitekturu kakvu žele”. Naravno da svaka arhitektura mora u što većoj mjeri biti na korist zajednici i pridonijeti gradu u funkcionalnom i estetskom smislu, no urbani identitet i ljepotu treba njegovati kroz dugotrajni proces na prikladnoj kulturnoj razini.

Na Forbesovoj listi iz 2002. prvoplasirana Millennium Dome, meni zanimljiva zgrada, je na to mjesto dospjela zbog optužbe za financijsku propast, no ona od 2007. udomljuje višenamjensku O2 arenu u kojoj se organiziraju brojni koncerti i danas je vrlo popularna. Svakako sam protiv arhitekture koja je “gutač novca” za postizanje spektakularnih ekstravagancija, no još sam više protiv onih koje su kulturološki uvredljive i ponižavajuće za sredinu u kojoj nastaju. U tom smislu, mislim da bi na Forbesovu i CNN-ovu listu trebalo uvrstiti recentni projekt crkve u Udbini zasnovanu na replici crkve Sv. Križa u Ninu.

dom-i-nekretnine @ 14:53 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, studeni 8, 2008
....................................................................................................................................................................................................................................
Psi­ho­lo­zi uvi­jek isti­ču ka­ko je za ra­zvoj dje­ce bi­tno okru­že­nje u ko­jem odra­sta­ju. Upra­vo ­zbog to­ga mno­ge tvr­tke svo­je dje­čje ko­le­kci­je ­osmišlja­va­ju du­go i de­talj­no, pa­ze­ći pri­tom na sva­ku si­tni­cu ko­ja bi ma­lišani­ma mo­gla po­mo­ći da se u pro­sto­ri­ji u ko­joj pro­vo­de ve­ći­nu vre­me­na ti­je­kom odra­sta­nja osje­ća­ju si­gur­no i sre­tno.
....................................................................................................................................................................................................................................
Svatko tko ima osjećaj za estetiku dobro zna da za ugodu i posebnost interijera nije potrebna široka paleta namještaja. Puno je važniji njegov odabir jer ljepota prostora održava se kroz jednostavnost i pročišćenost, kaže Antonia Maddalozzo Lamort, vlasnica Lux Interiora, izložbeno-prodajnog prostora koji je otvoren u ožujku ove godine na adresi Zrinjevac 15 u Zagrebu.

....................................................................................................................................................................................................................................
Kod imućnije srednje klase na Zapadu poznata je sintagma drugog doma (second home). To su uglavnom stanovi i kuće u drugim gradovima ili zemljama u kojima obitelj ne živi stalno, ali u njima ipak provodi neko (dulje) vrijeme.
....................................................................................................................................................................................................................................
Neven Kovačić, dizajner kojeg smo do sada uglavnom prepoznavali po namještaju koji je izrađivao od kartona, u suradnji s tvrtkom Tapo, proizvođačem ergonomskih stolica, predstavio je stolicu Next.
....................................................................................................................................................................................................................................
Novi Bond nosi sat Omegu i vozi Ford, no spava u krevetu iz kolekcije Maxalto B&B Italia

Ugledni proizvođač dizajnerskog namještaja B&B Italia glavni je sponzor namještaja u novom filmu o Jamesu Bondu, “Zrno utjehe”, koji se počeo prikazivati i u našim kinima. Navikli smo da se Bondove pustolovine događaju u luskuznim ambijentima, a tako je i u ovom filmu.

....................................................................................................................................................................................................................................
Mali stan vizualno ćete povećati pametno postavljenom rasvjetom i niskim namještajem, a kupujete li madrac, izaberite onaj bez opruga
....................................................................................................................................................................................................................................
Još uvijek lijepe i tople dane u studenome valja iskoristiti za jesensko spremanje vrta i njegovu pripremu za zimu. Posvuda u vrtu ima otpalog lišća koje na travnjaku nije dobrodošlo.
....................................................................................................................................................................................................................................
Četiri zida za 76, ali i 13.551 € po kvadratu

Cijene nekretnina napokon su se stabilizirale i sudeći po brojnim predviđanjima stručnjaka, uz manja odstupanja, takve bi trebale i ostati do kraja 2008. Hoće li cijene pasti ili ne, te hoće li padati samo nekvalitetni stanovi ili će padati i cijene novogradnje u dobrim kvartovima, za sada je teško sa sigurnošću reći. Zato donosimo pregled cijena nekretnina u cijeloj Hrvatskoj, koje su vrlo šarolike i skrivaju mnoge zanimljive podatke.
....................................................................................................................................................................................................................................
Stanari se većinom žale na buku i lošu zvučnu izolaciju, otuđenost te spora dizala, a većina stanara nebodera na Prisavlju na svojoj top-listi mana navelo je neslaganje sa susjedima
....................................................................................................................................................................................................................................
Poslovni prostori u velikim europskim gradovima prvi su na udaru financijske krize
....................................................................................................................................................................................................................................
Goran Rako godinu dana je na čelu Udruženja hrvatskih arhitekata, a s njim smo porazgovarali o recentnoj arhitekturi, važnim projektima koji su uzdrmali javnost te o nedavnom sukobu i s povjesničarima umjetnosti
....................................................................................................................................................................................................................................
Tema današnjeg teksta je prikazati kako kvalitetno isprojektiran stan od 75 m2 stambene površine, te 15 m2 terase može funkcionirati kao dvosoban, trosoban ili četverosoban stan ovisno o potrebama vlasnika.

....................................................................................................................................................................................................................................

....................................................................................................................................................................................................................................
Direktor bečkog sajma nekretnina Matthias Limbeck analizira globalno tržište

...................................................................................................................................................................................................................................
dom-i-nekretnine @ 19:52 |Komentiraj | Komentari: 0
Još uvijek lijepe i tople dane u studenome valja iskoristiti za jesensko spremanje vrta i njegovu pripremu za zimu. Posvuda u vrtu ima otpalog lišća koje na travnjaku nije dobrodošlo. Naime, lišće guši travu ispod njega jer ona nema dovoljno svjetla i zraka. Na mjestima gdje je zatrpana debelim slojevima lišća trava požuti i istrune. Stoga lišće grabljama redovito treba skupljati s travnjaka.

Pograbljano lišće možete iskoristiti za stvaranje komposta pri čemu ga pomiješamo i s drugim biljnim otpadom poput pokošene trave i nasjeckanih grana. Imajte na umu da orahovo i hrastovo lišće teško trune i sadrži tanine te ga treba izbjegavati za kompost.

Travnjak se kosi sve dok trava raste, odnosno dok temperatura ne padne oko nule. Zadnju košnju treba obaviti tako da se trava pokosi na visinu četiri do pet centimetara. Ako je trava previsoka dugačke vlati se pod teretom snijega mogu slomiti, a prenisku može mraz oštetiti.

Na gredicama s trajnicama režemo ocvale i uvele stabljike. Trajnice koje teže podnose hladnoću, poput tritome (Kniphofia) i janotine (Penstemon), režemo u proljeće, a možemo ih zaštiti i grančicama crnogorice.

Sada je pravo vrijeme da na gredici posadite nove trajnice ili da stare pomladite dijeljenjem. To se pogotovo odnosi na trajnice koje cvatu u proljeće.

S gredice uklonite i ljetne cvjetnice koje će s prvim mrazem uginuti. Zamijenite ih maćuhicama (Viola) koje zasađene u jesen ostaju na gredicama zimi, a u proljeće nastavljaju cvatnju sve do prvih ljetnih vrućina.

Ako ste zaboravili posaditi lukovice tulipana, narcisa, zumbula i ostale, još uvijek ih stignete posaditi. Mnogim ukrasnim travama koje su osjetljive na zimu, poput pampas trave (Cortaderia) vlastite osušene vlati su idealna zaštita od hladnoće.

Zato ih na jesen ne režemo već ih povežemo u snopove. Mjesec studeni idealan je za sadnju ukrasnih grmova i drveća.

Možete ih saditi sve dok se tlo ne smrzne, a sadnjom u jesen ukorijenit će se prije nego da ih posadite u proljeće.

Ukoliko imate vrtno jezerce, trebate ga također “pripremiti” za zimu. Vodene biljke poput trske i rogoza te močvarne perunike ostaju u vodi tijekom zime, dok osjetljive biljke poput lopoča, zajedno s košarom u kojoj je posađen, selimo u posude s vodom smještene u svijetlim i prohladnim prostorijama zaštićenim od mraza.
dom-i-nekretnine @ 19:50 |Komentiraj | Komentari: 0
Mali stan vizualno ćete povećati pametno postavljenom rasvjetom i niskim namještajem, a kupujete li madrac, izaberite onaj bez opruga

Momak i ja uselili smo se u novi stan i sada ga uređujemo. Stan je dosta mali (38 m2). Kakav namještaj treba birati da bi se vizualno povećao prostor? Povećava li niži namještaj vizualno prostor? Na što se općenito trebamo orijentirati pri odabiru namještaja ako želimo prividno dobiti sliku većeg prostora?

 - Za postizanje što skladnijeg prostora, pogotovo ako je tako mali, treba što je moguće  više “umiriti“ plohe. Dakle, ako u sobu treba staviti ormar, biramo zid koji cijeli možemo “pretapecirati“ ormarom - od poda do stropa. Tako dobivamo dojam lažnog zida, jednoličnu plohu koja će najmanje upadati u oči i privlačiti pažnju. S druge strane, poželjno je dnevnu sobu opremiti niskim namještajem, bez dodatnih ukrasnih poličica koje nepotrebno razbijaju plohu zida. Umjesto ukrasnih sitnica koje želite izložiti, za postizanje tople i ugodne atmosfere treba pažljivo odabrati osnovne komade namještaja i njima stvoriti željenu atmosferu. Tu je opet i nezaobilazno važna kvalitetna rasvjeta. Ukratko, što manje stvari i nepotrebnih dekoracija, stan treba opremiti neophodnim i maksimalno funkcionalnim namještajem.

Mijenjam madrac na krevetu. Želim kupiti neki na kojem ću se dobro osjećati a da ne bude preskup. Kakve karakteristike ima dobar madrac i koje tvrtke, po vašem mišljenju, imaju najbolji izbor? Mislim na tvrtke koje možemo naći i u Hrvatskoj.

- Odabir madraca složeno je pitanje i teško je kvalitetno odgovoriti na njega. Osim toga, za madrac više nego za bilo koji drugi komad opreme interijera vrijedi pravilo da se na njemu vidi svaka uložena kuna jer kvalitetni materijali koštaju, a ne postoji nešto što češće koristimo u domu. Koliko god je tehnologija izrade madraca s oprugama napredovala, kvalitetnijima se uglavnom smatraju oni bez opruga zbog odličnih karakteristika materijala od kojih su izrađeni. I tu postoji velik raspon cijena i različlita svojstva ovisno o proizvođaču i modelu. Važno je da tvrdoća madraca odgovara osobi koja ga koristi, što je svakako individualna stvar, ali ako nešto znači, iz mnoštva ponude madrac koji moji klijenti najradije biraju je model “Lava“ hrvatskog proizvođača Perfecta.

Kupujem kuhinju i zbunjuju me velike razlike u cijenama. Kuhinje s vratima od iverala osjetno su jeftinije od onih lakiranih ili izrađenih u prirodnom drvetu. Je li iveral toliko lošiji materijal da se ne isplati uzeti takvu kuhinju jer ipak želim da mi ona traje barem desetak godina?

- Tehnologija izrade i obrade iverala toliko je napredovala da se njezin vijek ne razlikuje bitno od kuhinja izrađenih u kvalitetnijim materijalima. Ono što će ljubitelje luksuznog namještaja odvratiti od iverala je neizbježno vidljivi rub spajanja ABS trake i plohe materijala koji ne postoji ako su vrata izrađena od mediapana, a zatim lakirana. Bitnije u cjelokupnom dojmu kuhinje od odabira kvalitetnih fronti je koncept same kuhinje te upotreba kvalitetnih okova i vodilica ladica, što definitivno ima puno veći utjecaj na dugovječnost kuhinje.
dom-i-nekretnine @ 19:49 |Komentiraj | Komentari: 0
Novi Bond nosi sat Omegu i vozi Ford, no spava u krevetu iz kolekcije Maxalto B&B Italia

Ugledni proizvođač dizajnerskog namještaja B&B Italia glavni je sponzor namještaja u novom filmu o Jamesu Bondu, “Zrno utjehe”, koji se počeo prikazivati i u našim kinima. Navikli smo da se Bondove pustolovine događaju u luskuznim ambijentima, a tako je i u ovom filmu. Izabrane komade namještaja iz kolekcije Maxalto mogu se vidjeti u više ključnih scena u filmu, a cijeli set Grand Hotela Bolivar u Panami složen je od Maxalto kolekcije. Bond i njegove žene spavaju na krevetu Talamo iz kolekcije Antonia Citteria, a dio seta je i pisaći stol Max iz kolekcije Simplice. 

Kako izgleda Bondova spavaća soba u “Zrnu utjehe”, može se već vidjeti u dućanima B&B Italije u SAD-u i Europi. Glavni dizajner Maxalta veliko je ime svjetskog dizajna Antonio Citterio, koji je za ovu kolekciju vukao inspiraciju iz tipologije francuskog dizajna između dvadesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća.  


Luksuzni interijer Grand Hotela  Bolivar u Panami složen je  od Maxalto kolekcije koji potpisuje dizajner Antonio Citterio.  Sve ovo se može naći u dućanima B&B Italia, ali i u našem AAG Dizajn centru

- Namještaj Maxalto bio je idealan izbor za set ‘Zrna utjeha’ zato što odaje snažan stav suvremenosti i doziva upravo onaj osjećaj luksuza koji se uvijek veže uz Bonda - objašnjava Anna Pinnock, jedan od scenografa na filmu.

Filmovi o Jamesu Bondu poznati su upravo po takozvanom “product placementu”, odnosno plasiranju određenih proizvoda u filmu. To se ponajprije odnosi na automobile (Aston Martin, Ford), satove (Omega), pića (Coca-Cola Zero...). Novost Jamesa Bonda u 21. stoljeću je i plasiranje dizajnerskog namještaja.

Glavni duh filmskih setova u novome Bondu priziva sedamdesete. Obilaženje svjetskih sajmova s  namještajem je, kaže Pinnock, bio njezin prvi korak u pripremi filmskih setova za Bonda. Osim od B&B Italije, namještaj je posuđen i od kompanija kao što su Bene, BoConcept i Interstuhl. Budžet za namještaj iznosio je 2 milijuna funti.

Iako je veći dio namještaja nakon snimanja  vraćen proizvođačima, ono što je ostalo rasprodano je  među filmskom ekipom.B&B Italiu u Hrvatskoj zastupa AAG dizajn centar koji u svojoj ponudi ima i ovaj bondovski namještaj.
dom-i-nekretnine @ 19:48 |Komentiraj | Komentari: 0
Neven Kovačić, dizajner kojeg smo do sada uglavnom prepoznavali po namještaju koji je izrađivao od kartona, u suradnji s tvrtkom Tapo, proizvođačem ergonomskih stolica, predstavio je stolicu Next.

Ova stolica plijeni svojom toplinom, kombinacijom boja i različitim varijantama. Nakratko smo je mogli vidjeti i na Ambienti (na kojoj je bila samo dva dana) pa je tako, moglo bi se reći, službeno predstavljanje imala krajem prošlog mjeseca na najvećem svjetskom sajmu uredskog namještaja Orgatec u Kölnu. Početak proizvodnja nulte serije stolice Next planiran je za siječanj sljedeće godine, a u tvrtki Tapo namjeravaju je plasirati i na europskom tržištu. U proizvodnji sudjeluje i talijanska tvrtka Maleo.

“Oslanjajući se na tradiciju dobrog dizajna od savijenog drva, koja datira još od Eamesa, Aalta i drugih, a koji svojom toplinom i prirodnošću poziva na sjedenje, nastojao se postići odmak od aktualnog high-tech pristupa”, objašnjavaju u Tapu svoj novi proizvod.

Dizajn stolica temelji se na inovativnom sklopu dijelova od savijenog drva, koji su oblikovani tako da sadrže sve potrebne ergonomske funkcije za maksimalno udobno sjedenje. Stolica je dostupna u tri varijante: radna stolica, stolica za sastanke i fotelja, te  u tri boje, sa ili bez naslona za ruke te s tri različita postolja.


dom-i-nekretnine @ 19:47 |Komentiraj | Komentari: 0
Kod imućnije srednje klase na Zapadu poznata je sintagma drugog doma (second home). To su uglavnom stanovi i kuće u drugim gradovima ili zemljama u kojima obitelj ne živi stalno, ali u njima ipak provodi neko (dulje) vrijeme.

Stan u centru Zagreba mladog para koji zbog posla mnogo putuje i zapravo živi na više adresa - mogli bismo prije nazvati - trećim domom. Kako u njemu par boravi uglavnom kada je u tranziciji u Zagrebu, stan je uređen krajnje jednostavno.

Preuređenje tog tipično zagrebačkog građanskog stana od 80-ak četvornih metara u centru prepušteno je Draženu Grubišiću, umjetniku koji se već 15-ak godina bavi preuređenjem interijera.

- Taj je stan dobar primjer kako nije potrebno mnogo novca da neki prostor izgleda lijepo - rekao je Dražen objašnjavajući kako je stan namješten stvarima iz Ikee, BoConcepta i Intere, a tu su i četiri njegova “organski” prepoznatljiva stola.

Centar stana zauzima veliki lobi koji se nije dirao, no zato je u njemu smješten gigantski ormar koji se otvara poput goleme kutije. U stanu je ostavljen originalni raspored prostorija, ali je povećan ulaz u dnevni boravak koji od lobija sada dijele klizna vrata.

U dnevnom boravku je samo nekoliko elemenata: sjedeća garnitura i neodoljiva retro fotelja iz BoConcepta, držač za novine iz kolekcije Interina Elementa, a prostorijom dominira crni stol/skulptura. Stol je, naime, tako zamišljen da se može podići uza zid, a spajanjem s gornjim dijelom pričvršćenim za zid čini “kontinuirano” umjetničko djelo.

Stol je okružen vrlo jednostavnim crnim stolicama Richarda Sappera iz Intere. Glavni zid sobe dobio je na dinamici zahvaljujući policama za knjige, odnosno “samostojećim” četvrtastim nišama.

Police je također izradio Grubišić, i to od mediapana. U velikoj spavaćoj sobi bijeli je glomazni ormar, koji je gotovo neprimjetan. Snovitu atmosferu u njemu stvari bijeli luster iz BoConcepta (po lusterima je i prepoznatljiv ovaj danski proizvođač namještaja).

Kupaonica je pomalo nizozemska i ona je, prema Grubišićevim riječima, jedina koja je nešto koštala. Opisujemo je kao nizozemsku zbog niske tuš-kabine u razini poda (Kolpa-san).

Vrlo lijep dio stana je kuhinja koja ima prekrasan pogled na veliki jesenski vrt iza zgrade. To je jedan od onih skrivenih  parkova u donjogradskim čevrtima u kojima uglavnom uživaju samo rijetki stanari.

Kuhinja je puna svjetla, a čini je vrlo šik markantni crni luster (opet iz BoConcepta). U stanu, osim knjiga i muzike, gotovo da i nema detalja.

Stvari vlasnika su skrivene u velikim ormarima. Unatoč tome, taj prostrani i starinski organiziran, ali moderno uređen prostor plijeni svojom jednostavnošću pa se čini da je ovaj dom - iako je možda tek treći dom - mjesto komforne zagrebačke tranzitne uživancije.
dom-i-nekretnine @ 19:46 |Komentiraj | Komentari: 0
Svatko tko ima osjećaj za estetiku dobro zna da za ugodu i posebnost interijera nije potrebna široka paleta namještaja. Puno je važniji njegov odabir jer ljepota prostora održava se kroz jednostavnost i pročišćenost, kaže Antonia Maddalozzo Lamort, vlasnica Lux Interiora, izložbeno-prodajnog prostora koji je otvoren u ožujku ove godine na adresi Zrinjevac 15 u Zagrebu.

Lux Interior uistinu je nešto inovativno i osvježavajuće na ovim područjima i definitivno nije jedan od uobičajenih salona u kojem se prodaje namještaj. Ovo mjesto ima šarma i bez ikakvog problema mogli bismo ga svrstati u kategoriju onoga što se popularno naziva “prostor s dušom”.

Odmah pri ulazu dočeka vas nasmiješena ekipa, a nakon što vas ljubazno ponude kavom i opreme katalozima, krećemo u obilazak. Showroom, izložbeni salon i trgovina nalaze se u starome građanskom stanu od 330 kvadrata s karakterističnim visokim stropovima u kojem je namještaj smješten tako da cijelo vrijeme imate osjećaj kao da ste nekome došli u goste, a ne kao da razgledavate predmete koji su na prodaju.

- Želim da se potencijalni kupci osjećaju dobro i da otprilike mogu vidjeti kako bi se neki komad namještaja uklopio u prostor. Iako je otvorenje bilo tek prije nekoliko mjeseci, posao ide odlično. Ljudi su oduševljeni, a nakon što prvi put dođu razgledati, drugi ili treći put već kupe nešto - priča vlasnica koja priznaje da nikako ne voli da se njezin salon naziva luksuznim.

Naime, iako je namještaj koji se nalazi u Lux Interioru elegantan, moderan i profinjen, to nikako ne znači da si njega mogu priuštiti samo oni najbogatiji. To vam možemo potvrditi iz prve ruke jer smo i sami bili iznenađeni kada smo vidjeli da većina stvari ima pristupačnu cijenu, prihvatljivu za hrvatske uvjete, posebno ako se uzme u obzir da su svi ti komadi visokokvalitetni, rađeni u najfinijim talijanskim tvornicama.

- U salonu prevladavaju različiti stilovi jer volim kombinacije. Jako mi se sviđa mješavina minimalističkog i klasičnog. Ali ne želim se orijentirati samo na velike komade poput kreveta, naslonjača i stolova. U Lux Interioru mogu se također kupiti tepisi, svjećnjaci, lusteri, vaze i slike. Evo, upravo ovih dana stići će nova pošiljka detalja za dom - kaže Antonia koja najviše surađuje s uglednim tvrtkama poput Cantorija, Capod Opere, Gervasonija i Boroviera & Tosoa.

Upravo asortiman ovog posljednjeg proizvođača je najzanimljviji dio ponude jer, među ostalim, nudi lustere Taif izrađene od puhanog stakla koji dolaze u svim mogućim bojama od kojih je najpoznatija crna varijanta. Ljubitelji mode zasigurno će prepoznati impresivan luster iz trgovina Dolce&Gabbanne, a oni koji redovito prate tračerske časopise po unutrašnjosti vila hollywoodskih zvijezda poput Brada Pitta, Eltona Johna ili Kennedyja čije dnevne sobe gotovo po pravilu osvjetljava upravo luster Taif.

- Ono što nije izloženo u showroomu može se kupiti preko kataloga, a mladenci mogu kod nas sastaviti i poklon-listu za vjenčanje. Uz to što prodajemo namještaj, bavimo se i  opremanjem. Do sada smo uredili na stotine domova, od palača do vikendica.

Kako imamo jako dobre veze sa svjetski poznatim proizvođačima namještaja, u stanju smo ispuniti svaku želju kupaca. Znači, mogu nas kontaktirati oni koji u potpunosti preuređuju ili se tek useljavaju u novi stan ili kuću, ali i oni koji žele urediti samo jednu prostoriju ili nekim detaljem osvježiti prostor - kaže vlasnica.

Za budućnost ima velike planove. Prije svega, najvažnije joj je zadržati povjerenje kupaca jer njihovo zadovoljstvo je, kaže, i njezina sreća. Planira i otvoriti trgovinu u Beogradu, a u zagrebačkom salonu namjerava redovito organizirati aktivnosti poput otvorenih dana na kojima će ljudi moći doći po savjet dizajnera i arhitekata ili jednostavno razgledati ponudu Lux Interiora. Prvi od njih, ponosno nam priopćuje vlasnica, bit će već početkom prosinca.

dom-i-nekretnine @ 19:45 |Komentiraj | Komentari: 0
Psi­ho­lo­zi uvi­jek isti­ču ka­ko je za ra­zvoj dje­ce bi­tno okru­že­nje u ko­jem odra­sta­ju. Upra­vo ­zbog to­ga mno­ge tvr­tke svo­je dje­čje ko­le­kci­je ­osmišlja­va­ju du­go i de­talj­no, pa­ze­ći pri­tom na sva­ku si­tni­cu ko­ja bi ma­lišani­ma mo­gla po­mo­ći da se u pro­sto­ri­ji u ko­joj pro­vo­de ve­ći­nu vre­me­na ti­je­kom odra­sta­nja osje­ća­ju si­gur­no i sre­tno.

- Naj­bi­tni­ja je fun­kci­o­nal­nost jer ona omo­gu­ća­va dje­ci da la­ko oba­vlja­ju svo­je akti­vno­sti. Osno­vni ele­men­ti u so­bi su kre­vet, or­mar, po­li­ce i ra­dni ­stol uz ko­ji bi tre­bao do­ći i ba­rem je­dan la­di­čar (za ško­lar­ce). Pri­tom tre­ba vo­di­ti ra­ču­na da ti ele­men­ti bu­du mo­du­lar­ni tj. da se mo­gu sla­ga­ti ovi­sno o in­te­ri­je­ru i po­tre­ba­ma. Pri­mje­ri­ce, mo­že­te ku­pi­ti kre­vet ko­ji se pre­ko da­na pre­tva­ra u so­fu ili još ori­gi­nal­ni­je u š­ator ili dvo­rac za igra­nje.

Na­da­lje, or­mar ne bi tre­bao bi­ti sa­mo ko­mad na­mješta­ja, već pro­stor za skla­dište­nje i ade­kva­tnu or­ga­ni­za­ci­ju ro­be, sli­ko­vni­ca i broj­nih igra­ča­ka. ­Osim ugra­dbe­nih or­ma­ra ko­ji su uvi­jek do­bro rješ­enje, za­ni­mlji­va je i kon­stru­kci­ja ko­ja sa­dr­ži kre­vet na kat do ko­jeg se do­la­zi pu­tem ste­pe­ni­ca ko­je su isto­do­bno i ma­li or­ma­ri.

Pro­i­zvo­đa­či idu na to da tzv. “skri­ve­nim” ele­men­ti­ma vi­zu­al­no po­ve­ća­ju pro­stor ­(dječje so­be ugla­vnom ima­ju ma­lu kva­dra­tu­ru) i da pri­tom uči­ne so­bu što sli­čni­jom svi­je­tu crtanih filmova ko­je dje­ca naj­bo­lje po­zna­ju - ­objašnja­va di­zaj­ne­ri­ca in­te­ri­je­ra Da­ni­ca Ma­ri­čić, do­da­ju­ći ka­ko po­se­bnu po­zor­nost tre­ba obra­ti­ti i na ma­te­ri­ja­le od ko­jih je na­mještaj na­pra­vljen.

Pre­ma nje­zi­nom isku­stvu, staklo se ni­ka­ko ne pre­po­ru­ča  u dje­čjim so­ba­ma. S dru­ge stra­ne, ive­ral, me­di­a­pan i pu­no dr­vo na po­pi­su su po­želj­nih ma­te­ri­ja­la jer je ta­kav na­mještaj u pra­vi­lu te­ži pa ga i dje­ca teško mo­gu po­ma­knu­ti či­me se izbje­ga­va mo­gu­ćnost ozlje­da. Ta­ko­đer, tre­ba izbje­ga­va­ti na­mještaj oš­trih ru­bo­va ­(isto ­zbog si­gur­no­snih ra­zlo­ga), izra­zi­to re­lje­fnih ­površina ­(teže se či­sti) te ­onaj ko­ji je pre­ma­zan to­ksi­čnim ulji­ma.

- Dr­vo je odli­čno za dje­čje so­be jer se ko­ma­di od tog ma­te­ri­ja­la la­ko mo­gu pre­slo­ži­ti u ne­ki dru­gi ­oblik što je od ve­li­ke po­mo­ći ka­da di­je­te “pre­ra­ste” primjerice krevet. No, proizvođači danas uglavnom rade namještaj koji se može produžiti, ovisno o veličini djeteta - kaže Ma­ri­čić.

Ka­ko se u ­svim tek­sto­vi­ma o di­zaj­nu in­te­ri­je­ra, pri­je ili ka­sni­je mo­ra do­ta­knu­ti pi­ta­nje bo­ja, za­ni­ma­lo nas je po­sto­je li pra­vi­la po tom pi­ta­nju i kod ure­đe­nja dje­čjih so­ba.

- Ia­ko pre­vla­da­va ste­re­o­ti­pna po­dje­la ­(ružičasto za cu­ri­ce i pla­vo za dje­ča­ke), isti­na je da bi dje­čja so­ba, bez obzi­ra na ­spol, tre­ba­la sa­dr­ža­va­ti po­ma­lo od ­svih pri­mar­nih bo­ja ­(crvena, pla­va i žu­ta) ko­je se on­da kom­bi­ni­ra­ju sa ze­le­nom.

Pra­va for­mu­la je ve­se­lo, ali bez pre­tje­ri­va­nja. Je­dna od ­ljepših kom­bi­na­ci­ja je ka­da su ve­ći ko­ma­di na­mješta­ja te ve­će zi­dne ­površine u nje­žnim, pa­stel­nim bo­ja­ma, a de­ta­lji u agre­si­vni­jim po­put cr­ve­ne, žu­te i na­ran­ča­ste. Je­dno­boj­ni in­te­ri­jer ni­je do­bar ­izbor jer bo­je mo­gu utje­ca­ti na ra­spo­lo­že­nje, pa ako je pri­mje­ri­ce sve u ze­le­noj, di­je­te mo­že po­sta­ti pre­pa­si­vno, a ako je sve u cr­ve­noj bo­ji mo­že po­sta­ti hi­pe­ra­kti­vno - savjetuje Ma­ri­čić.

Ako ste je­dan od ro­di­te­lja ko­ji upra­vo u ­ovom tre­nu­tku da­ni­ma lu­ta po dućanima tra­že­ći ­savršeno car­stvo za svo­ga klin­ca ili klin­ce­zu, na­da­mo se da smo vam po­mo­gli ­ovim sa­vje­ti­ma. Za ­kraj smo osta­vi­li sa­vjet ko­ji ro­di­te­lji če­sto za­bo­ra­vlja­ju - slušaj­te što vam go­vo­re vaša dje­ca.

Naravno, oni ni­su kom­pe­ten­tni da odlu­če o cje­lo­ku­pnoj or­ga­ni­za­ci­ji so­be, ali mo­gu pu­no po­mo­ći kod oda­bi­ra de­ta­lja po­put ja­stu­ka ili po­ste­lji­ne jer sa­mo oni zna­ju ko­ji su likovi aktu­al­ni i ko­je će ih stva­ri i uzor­ci uči­ni­ti sre­tni­ma. Pre­pušta­ju­ći im oda­bir de­ta­lja osta­vlja­te si mo­gu­ćnost da ­iste lakše za­mi­je­ni­te ka­da vam na­kon ne­ko­li­ko mje­se­ci vaši naj­dra­ži ma­lišani ka­žu da Ja­go­di­ca Bo­bi­ca i Su­per­man više ni­su ta­kav hit i da se sa­da ci­je­li svi­jet vr­ti oko šmin­ke­ri­ca ­Bratz i ­Power Ran­ger­sa.
Kada svijet mašte postane stvarnost

U nešto više od deset godina otkako je otvorila svoj prvi dućan u Hrvatskoj, pariška tvrtka Vibel stekla je povjerenje kupaca i postala sinonim za kvalitetan i atraktivan dječji namještaj. U svih 58 Vibelovih prodajnih salona u svijetu imperativ nije samo prodati namještaj, već u suradnji s dizajnerima, arhitektima i roditeljima kreirati atmosferu prostora koji će u djetetu poticati kreativnost i omogućiti mu da izrazi svoju osobnost.

Ponuda uzoraka i mogućih priča koje nudi Vibel dovoljna je da zadovolji želje i fantazije svakog djeteta. Uz namještaj, u Vibelu ćete pronaći tkanine i tapete renomiranih tvrtki poput Designers Guilda, Elitisa i Texdecora, ali i veliki izbor svjetiljka, posteljina te igračke za bebe francuskog proizvođača Kaloo. Više o asortimanu Vibela možete saznati na adresi www.vibel.com ili u njihovu salonu u Gundulićevoj ulici 40 u Zagrebu.

Dječji namještaj na umjetnički način

Osmisliti namještaj koji nije običan i konvencionalan glavni je cilj Loombe, male art-radione koja je nastala 2003. godine.

- Iako se bavimo izradom svakakvog namještaja po narudžbi, najzanimljivija je ponuda komada za djecu, i to zbog neograničenih mogućnosti oblika i razigranosti boja - rekao je Marijan Ramljak, osnivač Loombe.

Taj akademski kipar otkačeni namještaj izrađuje, oblikuje i boja sam, a ovisno o kompleksnosti izrade, pomoć potraži od jednog stolara sa zagrebačke Knežije. A kolika je cijena jednog ormara ili stolca iz Loomba radionice?

- Teško je reći točnu cijenu jer su sve to unikatni predmeti. Kako se namještaj izrađuje po željama kupaca, skuplji je od prosjeka, ali opet jeftiniji od uvoznog namještaja. Možemo ispuniti većinu zahtjeva. Namještaj namijenjen najmlađima radim s mnogo ljubavi jer se i sam nerijetko osjećam kao dijete - priznao je Ramljak.

Namještaja možete vidjeti na www. loombafurniture.com.


Naslikajte na zid omiljenog junaka

Oslikavanje zidova posljednji je krik u ukrašavanju zidova, a iako se mogu kupiti šablone prema kojima onda samostalno crtate i bojate, postoje ljudi koji  se  bave upravo crtanjem raznih motiva na zidovima. Jedna od njih je i Sandra Bukvić, koja se oslikavanjem zidova počela baviti prije nekoliko godina iz hobija.

- Cijeli život “nešto” bojam, a kako obožavam uređenje interijera, slikanje, boje i stvaranje, odlučila sam sve te aktivnosti povezati u jedno - kaže Sandra koja je jedna od rijetkih osoba u Hrvatskoj za koje možemo reći da su po zanimanju “zidni” slikari.

-Situacija se mijenja i sve više ljudi polako počinje primjenjivati nove trendove u svojim domovima - objašnjava ova simpatična 33-godišnjakinja.

Cijena usluge oslikavanja zida nije fiksno određena, jer sve ovisi o složenosti motiva i kvadraturi. Želite li razveseliti  svoje dijete ili sebe nekim zanimljivim crtežom obratite se Sandri na mail sandra.bukvic@wall4you.com.

dom-i-nekretnine @ 19:42 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, studeni 6, 2008
....................................................................................................................................................................................................................................
Četiri zida za 76, ali i 13.551 € po kvadratu

Cijene nekretnina napokon su se stabilizirale i sudeći po brojnim predviđanjima stručnjaka, uz manja odstupanja, takve bi trebale i ostati do kraja 2008. Hoće li cijene pasti ili ne, te hoće li padati samo nekvalitetni stanovi ili će padati i cijene novogradnje u dobrim kvartovima, za sada je teško sa sigurnošću reći. Zato donosimo pregled cijena nekretnina u cijeloj Hrvatskoj, koje su vrlo šarolike i skrivaju mnoge zanimljive podatke.
....................................................................................................................................................................................................................................
Stanari se većinom žale na buku i lošu zvučnu izolaciju, otuđenost te spora dizala, a većina stanara nebodera na Prisavlju na svojoj top-listi mana navelo je neslaganje sa susjedima
....................................................................................................................................................................................................................................
Poslovni prostori u velikim europskim gradovima prvi su na udaru financijske krize
....................................................................................................................................................................................................................................
Goran Rako godinu dana je na čelu Udruženja hrvatskih arhitekata, a s njim smo porazgovarali o recentnoj arhitekturi, važnim projektima koji su uzdrmali javnost te o nedavnom sukobu i s povjesničarima umjetnosti
....................................................................................................................................................................................................................................
Tema današnjeg teksta je prikazati kako kvalitetno isprojektiran stan od 75 m2 stambene površine, te 15 m2 terase može funkcionirati kao dvosoban, trosoban ili četverosoban stan ovisno o potrebama vlasnika.

....................................................................................................................................................................................................................................

....................................................................................................................................................................................................................................
Direktor bečkog sajma nekretnina Matthias Limbeck analizira globalno tržište

...................................................................................................................................................................................................................................
dom-i-nekretnine @ 15:09 |Komentiraj | Komentari: 0
Ilustracija
Tema današnjeg teksta je prikazati kako kvalitetno isprojektiran stan od 75 m2 stambene površine, te 15 m2 terase može funkcionirati kao dvosoban, trosoban ili četverosoban stan ovisno o potrebama vlasnika.

Mogućnost transformacije stana najviše ovisi o rasporedu nosivih zidova jer često se događa da je njihova pozicija takva da onemogućuje svaku transformaciju stana. U ovom primjeru dobra pozicija nosivih zidova, dobra pozicija ulaza u stan, te smještaj instalacijskih vertikala  jednostavnim preinakama omogućuju željene promjene u stanu.

 
IZRAZITO KOMFORNO
Dnevni boravak bitno je manji, nego u prethodna dva primjera jer je ovaj stan ima tri spavaće sobe, a umjesto izbe, pored kuhinje nalazi se blagovaonica


Četverosoban stan pogodan je za obitelj s dvoje djece. Stan čine ulazni prostor, dvije kupaonice, tri spavaće sobe, kuhinja s blagovaonicom i dnevni boravak. Budući da se radi o četverosobnom stanu od 75 m2, dnevna zona nije prevelikih dimenzija, no dovoljno je velika za užitak boravljenja četveročlane obitelji. Kuhinja je u obliku slova L smještena unutar niše, dok je uz nju smješten veliki stol za blagovanje. U dnevnoj sobi prostor za odmor čine dva dvosjeda, nasuprot kojih je niska polica na kojoj je LCD.

Iz dnevne zone omogućen je izlaz na balkon koji tijekom toplih ljetnih dana može postati drugi dnevni boravak.

Spavaću zonu čine dvije manje dječje sobe unutar kojih stanu krevet, ormar i radni stol, te roditeljska soba s bračnim krevetom i velikim ugradbenim ormarom. Roditeljska soba ima mogućnost izlaska na loggiu. Stan ima dvije kupaonice, jednu veću s kadom i manju s tuš kadom, što je vrlo praktično kod jutarnjih gužvi četveročlane obitelji.

 
ZA TROČLANU OBITELJ
Uz roditeljsku sobu, ovaj stan imat će manju dječju sobu, dvije kupaonice, te prostranu zonu s dnevnim boravkom, kuhinjom i blagovaonicom


Komforan trosoban stan isprojektiran je za tročlanu obitelj. Stan čine ulazni prostor, roditeljska i dječja soba, dvije kupaonice, te prostrana zona s velikom kuhinjom i izbom, dnevnim boravkom i blagovaonicom. Prostor dnevne zone zauzima površinu od 36 m2. U dnevnom boravku smješten je veliki trosjed i tabure, te niska polica na kojoj je LCD. Iza trosjeda smješten je stol za blagovanje šestero ljudi. Kuhinja je linijska s uskim šankom i priručnom izbom. Dnevna zona odjeljena je od ulaznog hodnika i spavaće zone kliznim vratima koja ulaze u gipskartonski zid. Spavaću zonu čine dvije spavaće sobe, te dvije kupaonice, jedna roditeljska , a druga dječja.

 
IZRAZITO KOMFORNO
Ovakav stan idealan je za samce, a zbog omjera površine i broja soba, takav stan odisat će luksuzom. Spavaći dio izuzetno je velik, te ima veliku garderobu i radnu sobu


Dvosoban stan od 75 m2 smatra se izrazito komfornim stanom, te daje dozu luksuznosti u odnosu na omjer površine i broj soba, a namijenjen je za život samca ili para. Stan je podijeljen u tri zasebne cjeline: ulaznu, dnevnu i spavaću zonu. Unutar ulazne zone smješten je garderobni ormar i WC za goste. Dnevna zona je veliki otvoreni prostor, gdje se međusobno isprepliću različite funkcije: kuhinja, dnevni boravak i prostor za blagovanje. Unutar dnevnog boravka smješten je dvosjed, dvije fotelje, polica iznad koje je ovješen LCD i duga uska polica za knjige.

Kuhinja je linijska, smještena od zida do zida . U njenom nastavku je izba u kojoj je smještena perilica za rublje. Stol za blagovanje nalazi se u centralnom dijelu dnevne zone. Iznad njega ovješena je rasvjeta zanimljivog dizajna, koja dnevnoj zoni svojom pojavom daje dodatnu notu luksuznosti. Spavaća zona zauzima površinu od gotovo 30 m2, a čine je spavaća soba s direktnim ulazom u kupaonicu, garderobom i radnim kutkom. Kupaonica je velika, s hidromasažnom kadom, posebnim tušem, te velikim umivaonikom i WC školjkom. Od spavaće sobe odvojena je stijenom od mliječnog stakla. Iznad kreveta izvedene su niše u gipskartonskom zidu, u kojima je postavljena ugradbena rasvjeta koja stvara intimnu atmosferu spavaće sobe.

dom-i-nekretnine @ 15:04 |Komentiraj | Komentari: 0
Na pitanja odgovaraju stručnjaci portala urbanizam. hr

Poštovani, imam zemljište površine 5300 m2 u Skradinskom polju. Zanima me imam li pravo na izgradnju autokampa? Zemljište je poljoprivredno i sastoji se od dvije povezane čestice. Unaprijed hvala.

 Poštovani, za izgradnju kampa ili autokampa Vaše zemljište mora biti unutar tzv. ugostiteljsko-turističke namjene, tj. turističke zone. Prostorni planovi precizno određuju pozicije, veličine i obuhvate svih turističkih zona. Kamp se može graditi u slučaju da se zemljište nalazi unutar zone označene crvenom bojom i oznakom  T3.

Za Vaše područje vrijedi Prostorni plan uređenja Grada Skradina, koji jasno određuje namjene na administrativnom području grada. U Skradinskom polju, na mjestu gdje se nalaze Vaše čestice, nije planirana zona u kojoj bi bilo moguće graditi kamp. Osim toga, Vaše zemljište nalazi se u poljoprivrednoj namjeni, koje je određeno za poljoprivredne djelatnosti, uz mogućnost izgradnje seoskog gospodarstva sa malim turističkim kapacitetima.

Dodatno, Ministarstvo turizma 2006. godine izdalo je novi 'Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj'. Ovaj pravilnik detaljno opisuje uvjete smještaja i registracije za ovakvu djelatnost.

Imam kuću od 370 m2 površine, sagrađenu 1982. godine. Dobivena je građevinska dozvola, ali se nije izgradila prema projektu iz dozvole. Sada kuću želimo dograditi, pa će nam površina (sa dogradnjom) biti veća od 400 m2 površine. Poštovani su urbanistički uvjeti - P+2. Što nam je činiti?

Vašu situaciju rješavate kroz dva koraka: 'legalizacija' postojeće kuće i dozvola za rekonstrukciju

Prvo, Vaša kuća nije izgrađena u skladu sa glavnim projektom, pa je potrebno ishoditi 'rješenje o izvedenom stanju'. Moramo napomenuti da će nadležni ured rješenje izdati samo u slučaju da je izvedeno stanje u skladu sa važećim prostornim planom za Vaše područje. Uvjeti koji propisuje prostorni plan odnose se na visinu (P+2), ali i na druge parametre.

Drugo, budući da će Vaša građevina u konačnici imati površinu veću od 400 m2 građevinske (bruto) površine, potrebno je ishodovati novu lokacijsku dozvolu. Nakon što dobijete lokacijsku dozvolu potrebno je izraditi glavni projekt, pa od nadležnog ureda ishoditi 'potvrdu glavnog projekta'. Na osnovu ovog dokumenta moguće je započeti s građevinskim radovima.

Kao što smo napomenuli, i rekonstrukcija također mora biti unutar dozvoljenih urbanističkih parametara: maksimalna izgrađenost čestice, najveća moguća građevinska (bruto) površina, dozvoljena visina i sl.
dom-i-nekretnine @ 15:03 |Komentiraj | Komentari: 0
Direktor bečkog sajma nekretnina Matthias Limbeck analizira globalno tržište

Iako se održava tek tri godine, bečki sajam Real Vienna već se nametnuo kao platforma za sve koji se bave nekretninama u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Sve veći interes investitora i gradova iz regije hrani optimizam organizatora, a s direktorom sajma Matthiasom Limbeckom razgovarali smo o trenutačnoj ekonomskoj krizi, cijenama na tržištu nekretnina i planovima.

Kriza bankarskog sustava u Americi već je zahvatila europska tržišta kapitala. Kako će se ova kriza odraziti na tržište nekretnina u Europi i Hrvatskoj?

Banke se boje posuđivati novac investitorima, ali i jedna drugoj
- Trenutačno se osjeća određena nesigurnost na tržištu nekretnina. Mi kao organizatori dvaju velikih sajmova nekretnina, u Beču i Istanbulu, ne osjećamo manji interes izlagača, ali kriza je prisutna u Europi. Investitori koji izlažu vjerojatno procjenjuju da će kriza trajati tek nekoliko mjeseci. S druge strane, mnoge tvrtke koje se bave građevinarstvom i nekretninama su pod pritiskom, a neke će sigurno bankrotirati. No, u usporedbi s industrijom luksuza, koja je pretrpjela puno veću štetu, mi procjenjujemo da kriza neće potrajati dulje od godinu dana i da neće biti većih potresa.

Kad je u pitanju graditeljstvo, hoće li kriza utjecati i na količinu ulaganja te hoće li se smanjiti obujam investicija?

- Svakako. Neki veliki projekti koji su najavljeni već su obustavljeni, jer veliki igrači čekaju da se situacija malo smiri. No kriza će utjecati i na cijenu zemljišta i kvadrata stambenog prostora, koja će se morati snižavati u ovom dijelu Europe. Preživjet će samo jaki investitori s dovoljno equity kapitala, jer je već sada teško dobiti kredite od banaka za investiranje u nekretnine. Ovo je svojevrsno čišćenje tržišta iz kojeg će neki izaći još snažnij, a neki će jednostavno nestati.

Hoće li banke prestati financirati skupe projekte poput gradnje aerodroma ili autocesta?

- To nema direktne veze s krizom koja je u tijeku, već o bonitetu investitora. Mislim da banke neće stavljati limite na iznose namijenjene kreditiranju projekta koji se tiču nekretnina i da će se nastaviti financirati i projekti vrijedni i do 500 milijuna eura. No, takvi će projekti morati pričekati nekoliko mjeseci jer trenutačno vlada deficit povjerenja među bankarima, koji se boje posuđivati novac investitorima, ali i jedni drugima.

Kako će se taj problem riješiti?

- Mislim da mi u Austriji imamo dobar model za rješenje u ovoj situaciji. Država je, naime, otvorila račun na koji sve banke mogu uplatiti eventualni višak kapitala. Za uplaćeni novac
 
Trenutno mnogi investitori čekaju  s velikim ulaganjima
jamstvo daje država i druge banke ga mogu posuditi u slučaju ekonomske krize. Smatram da je taj mehanizam jako važan, pogotovo sada kada gospodarstvu treba svježi kapital.

Smatrate li da je opravdano da poslovni subjekti na slobodnom tržištu u slučaju krize i loših poslovnih rezultata traže novčanu pomoć od države?

- Pa to je svakako zanimljivo pitanje. Osobno mislim da jeste. Ova je kriza demantirala sve neoliberalne političare i ekonomiste, koji zagovaraju deregulaciju i manje državnih intervencija u tržište, jer je SAD već posudio novac bankama u zamjenu za udjele u vlasništvu.

Mogu li veliki građevinski projekti izvući gospodarstva iz krize?

- Javna potrošnja koja premašuje budžetski prihod neke države uvijek je dobra jer daje pozitivne impulse gospodarstvu. Gradnja cesta, komunalne infrastrukture i sličnih  projekata ima široke učinke, i to je najbolje što države mogu učiniti u ovom trenutku za razvoj
Kriza neće potrajati dulje od godinu dana i neće biti većih potresa
gospodarstva.

Kad govorimo o nekretninama, u što je najbolje ulagati, što donosi najviše novca?

- Teško mi je reći jer to uvelike ovisi o kapitalu kojim raspolažete. Ako ulažete kao fizička osoba, trenutačno je najbolje ulagati u zemljišta, jer će njihova cijena u bliskoj budućnosti padati.

Kad je u pitanju tržište nekretnina, Hrvatska je još uvijek zatvorena za strance. Trebamo li to tržište liberalizirati i prije ulaska u EU?

- Nadam se da ćete u EU ući već sutra. Mislim da biste svoje tržište za strance trebali otvoriti i prije ulaska u Europsku Uniju, jer ćete tako imati dovoljno vremena za prilagodbu. U svakom slučaju, bit ćete pripremljeniji ako svoje tržište nekretnina što prije liberalizirate.

Vaš sajam jedan je od najjačih u Europi, a Hrvatska je imala samo četiri predstavnika među izlagačima. Zašto je važno sudjelovati na sajmu u Beču?

- Sajam Real Vienna danas je vodeća destinacija za nekretnine u istočnoj i jugoistočnoj Europi. On je uspješna kombinacija stimulativnog poslovnog okruženja, kontakata i prenošenja znanja. Mi trenutno tražimo propulzivniji pristup i na hrvatsko tržište te bolji kontakt s hrvatskim investitorima i gradovima.
dom-i-nekretnine @ 15:03 |Komentiraj | Komentari: 0
Goran Rako godinu dana je na čelu Udruženja hrvatskih arhitekata, a s njim smo porazgovarali o recentnoj arhitekturi, važnim projektima koji su uzdrmali javnost te o nedavnom sukobu i s povjesničarima umjetnosti

3LHD je pobijedio u Barceloni. Je li to novi zamah hrvatske arhitekture i hoćemo li mi možda dobiti zvijezdu poput Normana Fostera ili Jeana Nouvela?

- Nećemo još dugo dobiti zvijezdu poput Fostera jer iza njegovog uspjeha stoji masovna produkcija slična hollywoodskoj. Arhitektura se u Hrvatskoj može usporediti s našom nogometnom reprezentacijom, koja nema superzvijezde, niti jaku ligu, ali ipak postiže izvanserijske rezultate.

Jesu li za manjak kvalitetnih rješenja u hrvatskoj arhitekturi odgovorni i investitori? Crkva je odbacila rješenje Nikole Bašića za novu Crkvu u Udbini, bez obzira na struku...

- Radi se o smiješnom nesporazumu, jer su predstavnici Crkve sjedili u ocjenjivačkom sudu koji je odabrao prvi Bašićev projekt kao najbolji. Crkva koja se sviđa biskupu Bogoviću vjerojatno bi se svidjela i vjernicima, no pitanje je kojim kriterijima trebamo podilaziti: struke ili laika. Kada je Pei pobijedio na natječaju za proširenje Louvrea sa svojom staklenom piramidom, Mitterrand je bio zgrožen, a u javnosti se otvorila velika polemika. No, svejedno je obećao da će kao predsjednik učiniti sve da se projekt realizira jer ga je struka ocijenila najboljim. To nama nedostaje.


Prebendarski vrtovi, odnosno od nedavno Cascade shopping centar bit će završen 2009.

Arhitekti i povjesničari umjetnosti ujedinili su se u osudi jednostrane intervencije Crkve u Bašićev projekt. Je li to nekakav novi trend, s obzirom da se često sukobljavate?

- Ne bih rekao da je to nekakav novi trend jer mi ni do sada nismo bili razjedinjeni. Prije bih rekao da smo u prošlosti svjedočili nekim nervoznim odlukama bez posebnog razloga. Primjerice, podijelili smo se u stavovima oko Cvjetnog trga, ali to nije toliko značajno koliko se čini. Uglavnom smo na istoj strani, i uglavnom smo svi gubitnici kad su u pitanju slučajevi poput crkve u Udbini.

Spomenuli ste Cvjetni trg, no povjesničari umjetnosti napali su arhitekte i zbog novog projekta uređenja Kaptola. Povjesničar umjetnosti Ranko Vučetić je rekao da od “Kaptola ne treba raditi Disneyland”. Treba li intervenirati u povijesne jezgre?

- Ma tu nema ni slova “D”od Disneylanda. To je potpuno pogrešna interpretacija projekta, jer je on gotovo banalno idiličan i uopće ne zadire u povijesnu jezgru Kaptola, niti u memoriju građana. S druge strane, na Cvjetnom se trgu mogao dogoditi problem s Vidrićevom kućom, no ona se, koliko ja znam, na kraju ipak neće rušiti, a sve značajno dogoditi će se unutar dvorišta. Reakcija građana je pridonijela smanjenju projekta i zbog toga bi svi morali biti zadovoljni.

Novi aerodrom Pleso nije se morao uklapati u povijesnu jezgru, ali je svejedno izazvao dosta kontroverze. Je li mogao pobijediti bolji rad?

- Mogao je, no i situacija u žiriju je bila tijesna. Koliko je meni poznato, od devet članova žirija, samo pet ih je glasalo za Kincla i Neidhardta. Meni je osobno bolji Fosterov rad, prije svega zato što se savršeno uklapa u okoliš. I Foster sa svojim krovom koji simulira propuštanje svjetlosti kroz krošnju drveta i Ban s cjelokupnom drvenom konstrukcijom naglasili su upravo prirodno okruženje. No, i ovaj pobjednički projekt sigurno je jedan od boljih radova na tom natječaju.

Mislite li da su Radić, Kincl i Neidhardt uistinu plagirali Pianov aerodrom u Osaki?

- Onaj tko je potegnuo to pitanje i prijavio ih Komori, u potpunosti je na pogrešnom tragu. On crta lažnog fotorobota i ometa realnu procjenu, jer uspoređuje tlocrte aerodroma. A svi aerodromi na svijetu imaju gotovo isti tlocrt.


Nedavno dovršen muzej Narona

Njihov projekt ujedno je i najskuplji…

- Svi nagrađeni radovi puno su skuplji od ostalih radova, što me jako čudi s obzirom da je čak 30% bodova na natječaju donosila ekonomičnost i energetska učinkovitost.

I vaš studio Radionica arhitekture natjecao se za novi Pleso. Čime ste bili inspirirani?

- Novi aerodrom zamislili kao vrata Hrvatske i zato smo ga projektirali kao šahovnicu.

U karijeri ste radili različite stvari, vrtiće, muzeje, stambenjake... Zašto se niste specijalizirali?

- Zato da ne zaspim i da ne počnem rutinerski raditi. Ja sam daleko najstariji i najrazigraniji u ovom uredu i sve dok dok se osjećam kao student, bavit ću se ovim poslom.


BLITZ PITANJA
Pred investitora u skupom autu

Shigeru Ban projektirao je aerodrom s drvenom konstrukcijom, što je ćiri ocijenio kao nedostatak u slučaju požara…

- To ne stoji, jer koliko sam ja naučio na fakultetu, drvene konstrukcije su puno otpornije na požar nego čelične. Ove potonje, naime, padnu kad se zagriju, a drvene konstrukcije gore dok ne izgore ili dok ih se ne ugasi.

Na Danima Orisa službeno vozilo je bio Lexus. Kažu da je to omiljeno vozilo arhitekata. Znate li vi ijednog arhitekta koji vozi Lexus?

- Moram priznati da ne znam, ali znam mnoge koji voze džipove. Postoji razlika kada na sastanak dolazite tramvajem ili skupocjenim automobilom.
dom-i-nekretnine @ 15:01 |Komentiraj | Komentari: 0
Poslovni prostori u velikim europskim gradovima prvi su na udaru financijske krize

Europska tržišta uredskih prostora prolaze kroz svoje najsušnije razdoblje, a najizloženiji krizi su glavni financijski centri poput Londona i Madrida. S druge strane, manji gradovi iz srednje i istočne Europe dijelom su zaštićeni od krize koja je potpomognuta previranjem na financijskim tržištima, nestašicom kredita, padom kapitalnih vrijednosti i korekcijom stopa dobiti.

Manji gradovi se dobro drže
Razlog zbog kojeg se manji gradovi “dobro drže” leži u činjenici da su njihova tržišta potpomognuta sustavnom potražnjom za kvalitetnim i modernim uredskim prostorima. Kriza na tržištu nekretnina (Credit Crunch) pojavila se prvo na američkom i engleskom tržištu i prouzročena je nenaplativim hipotekarnim stambenim kreditima koji su kroz razne vrijednosne papire pronašli put u sve financijske aspekte poslovanja. Financijske institucije, organizacije i građani koji su značajno ulagali u te derivate prvi su pogođeni krizom. Kriza se potom proširila i na ostale te ugrozila likvidnost svih tržišta.


Prosječni kvadrat godišnjeg najma uredskog prostora u Zagrebu stoji 216 eura, a u poslovnoj zoni Londona čak 1497 eura

45 europskih gradova
Pokazalo je to istraživanje King Sturgea, tvrtkekoja je napravila analizu tržišta uredskihprostora u 45 gradova u 28 europskih zemalja i donijela zaključak o tome koji su ključni trendovi na tržištima uredskih investicija i tržištima zakupnika.

Najskuplje europske uredske lokacije (godišnja najamnina)

• 1497 eura/m2
- V. Britanija - London West End
• 1139 eura/m2
- Rusija - Moskva
• 830 eura/m2
- Francuska - Pariz
• 783 eura/m2
- Velika Britanija - London City
• 678 eura/m2
- Švicarska - Ženeva 
• 645 eura/m2
- Irska - Dublin
• 510 eura/m2
- Italija - Milano
• 462 eura/m2
- Norveška - Oslo


S druge strane, tvrtka Colliers Internatinal kaže da je financijska kriza koja je zahvatila svijet potpomognuta panikom i u mnogim slučajevima nema realne osnove, no ipak utječe na tržišta nekretnina. Tržište, tvrdi Colliers, usporava, postaje pasivnije, a klijenti očekuju razvoj situacije. Kako su cijene zakupa nkod nas ipak niže u odnosu na većinu razvijenih europskih zemalja, nije došlo do velike korekcije osim u pojedinim slučajevima.

Prema analizi King Sturgea, tržište uredskih prostora neće se izvući kroz cijelu 2009. godinu, uz nade, za oporavak i uzdizanje do 2010. godine.

Zagreb među jeftinijima
No, i dalje se očekuje da će se rast potražnje za financijskim proizvodima i uslugama nastaviti iako u sporijem tempu nego što je to bilo proteklog desteljeća. Prema istraživanju King Sturgea, top deset europskih centara za uredsko zaposlenje nalaze se u najrazvijenijim europskih zemljama, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Irskoj itd. Tako je prvi na ljestvici centara za uredsko zaposlenje Berlin. Slijede Amsterdam i Stockhlom, Rim i Manchester. I dok veliki europski centri bilježe pad rasta zakupnina, zemlje poput Turske i Rumunjske bilježe njihov rast. Tako su u Bukureštu, ali u Zagrebu, aktivnosti zakupnika i dalje intenzivne pa njihova tržišta nisu zabilježila pad stopa potražnje.


Velika kriza ne bi trebala zahvatiti Hrvatsku, a oporavak sektora poslovnih ureda predviđa se 2010. godine

Budući da su u središnjoj i istočnoj Europi cijene godišnje zakupnine po četvornome metru znatno manje nego u ostatku Europe, taj podatak ni ne iznenađuje. Naime, cijena u Zagrebu za godišnji najam uredskog prostora po četvornome metru iznosi 216 eura, što je među najnižim cijenama u Europi. Prema King Sturgeu, najskuplje europske uredske lokacije nalaze se u London West Endu u Velikoj Britaniji, u Moskvi u Rusiji i u Parizu u Francuskoj.


Uredski prostori u Zagrebu
U Zagrebu ima oko 770.000 m2 uredskog prostora, od čega je oko 320.000 m2 na tržište došlo od 2006. godine do danas. Sistematizacija King Sturgea dijeli zagrebačke urede na centar grada, središnju poslovnu zonu (ugrubo Savska - Vukovarska - Miramarska), širi centar (uključivo poslovnu zonu istočna Vukovarska - Radnička - Heinzelova), Novi Zagreb, te zone izvan grada poput Buzina. Zahvaljujući razvoju kroz posljednjih pet godina, Zagreb je uhvatio korak s glavnim trendovima modernih uredskih prostora. Zagrebačke su nove uredske zgrade po kvaliteti i funkcionalnosti ravnopravne objektima u zapadnoj Europi, dok zaostaju u dizajnu.

dom-i-nekretnine @ 15:00 |Komentiraj | Komentari: 0
Stanari se većinom žale na buku i lošu zvučnu izolaciju, otuđenost te spora dizala, a većina stanara nebodera na Prisavlju na svojoj top-listi mana navelo je neslaganje sa susjedima

Stambeni neboderi s više od  deset katova u kojima u Hrvatskoj stanuje nekoliko tisuća ljudi imaju svojih prednosti, ali i mana. Masovno su se gradili do sedamdesetih godina, dok je u posljednje vrijeme zavladao trend nižih zgrada i manjih urbanih vila. Prošlogodišnjom promjenom zagrebačkog GUP-a gradnja nebodera ponovo je dopuštena, pa smo istražili koje su prednosti i mane života u zgradama s više od deset katova i kako bi trebala teći gradnja da bi bila prihvatljiva i stanarima i urbanistima.

Urbanist Niko Gamulin podržava gradnju visokih stambenih nebodera, ali pod uvjetom da se ostavi određena zelena površina oko građevine.


Beba Sever kaže da joj prekrasan pogled s njenog balkona nadomješta sve probleme poput onih s dizalom ili jakim vjetrom

- Neboderi su bili sastavni dio urbanističkog planiranja 70-ih, a onda je sve stalo. Do prošle godine čak je GUP-om bilo zabranjeno graditi visoke stambene zgrade, no sada se one ponovo smiju graditi i novi natječaji ih predviđaju - kaže Gamulin. Dodaje da se nekoliko nebodera pokazalo dobrim za kvalitetno stanovanje, no da se današnji ne grade planski.

- Prostor se iskorištava do maksimuma jer Grad nije postavio kriterij investitorima da ostave dio javne površine. Izgubila se glavna ideja zbog koje su neboderi urbanistički dobra stvar, a to je više iskoristive javne površine - komentira Gamulin. On, kao i naši sugovonici koji žive u nekom od zagrebačkih nebodera, smatra da je najveći minus vezanost uz tehnologiju, odnosno dizala te osjećaj nesigurnosti u slučaju potresa. No, velik broj ljudi koje Gamulin poznaje voli živjeti u visokim zgradama zbog pozitivnih strana kao što su prekrasni pogled i zelene površine oko zgrade, kao i manje buke na visini.

Loše strane
• ovisnost o tehnologiji, odnosno dizalima
nedostatak parkirnih mjesta
loša kvaliteta zgrade
otuđenost od susjeda
vibracije pri jakom vjetru
Dobre strane
fantastičan pogled
manje buke
osunčan i svjetao stan
lakše prozračivanje i manje prašine
veća sigurnost od provala

Upravo ovisnost o dizalima, kao najveću manu života u neboderu navodi Beba Sever, koja živi na 16. katu nebodera u splitskim Blatinama. Ipak, dodaje, pogled kakav ima s prozora novac ne može kupiti.

- Upravo radimo prozore i imali smo nezgodnu situaciju jer nisu stali u lift pa su ih radnici morali nositi 16 katova. Ljeti nam zna biti vruće jer smo sasvim na vrhu zgrade, a kada puše
 
Istraživanja pokazuju da je većina zadovoljna životom u neboderu
jak vjetar osjećaju se vibracije. To su mane, ali one nisu ništa u usporedbi s prednostima života na ovako visokom katu - kaže Beba Sever. Život na samom vrhu visokog nebodera, smatra, nosi i niz prednosti, a ne osjeća toliko ni otuđenost od susjeda iako u njenoj zgradi ima 64 stana.

- Pogled kakav imamo nikakve mane ne mogu uništi. S ponistre se vidi Šolta, Hvar, a ponekad čak i Vis - oduševljena je Beba. Kako nema susjeda iznad njih, uživaju u tome što im nitko ne “hoda iznad glava”. O zadovoljstvu stanovnika visokih zagrebačkih zgrada istraživanje je napravio tim profesora Ognjana Čaldarovića, sociologa s Filozofskog fakulteta, za Gradski ured za strategijsko planiranje. Istraživanje je provedeno na pet lokacija, u neboderima na Savi, u Sigetu, Travnom, Čazmanskoj i u Dubravi. Pokazalo se da je najveći broj stanovnika nebodera samo djelomično zadovoljan stanovanjem, a izrazito je zadovoljan tek svaki peti stanovnik nebodera. Kada su trebali navesti što im najviše smeta u sadašnjem stanu najviše je ispitanika navelo buku, lošu kvalitetu zgrade i neslaganje sa susjedima. Najlošije se slažu stanari zgrada na Prisavlju jer je tamo najviše njih navelo loše susjede kao manu trenutnog stanovanja.


Branimir Dolibašić doslovno živi ‘pod oblacima’, odnosno na 20. katu nebodera na Srednjacima

Nutricionist Branimir Dolibašić živi doslovno “pod oblacima”, na 20. katu nebodera na Srednjacima, ali njemu plusevi uvjerljivo prednjače pred minusima.- Svakako je prekrasan pogled najveći plus jer nemamo neku zgradu odmah pod prozorom. Cijeli zapadni dio grada vidim kao da mi je na dlanu. Ne mislim ni da su problem dizala jer se naš pokvario jednom u posljednjih 12 godina. Stan je osunčan i miran, a buke nema jer smo u visini. Osim toga, zgrada je na odličnoj lokaciji - nabraja Dolibašić. No, velik broj ljudi u zgradi ima i nedostataka. - Kada jedan stanar radi nešto, primjerice, na cijevima, cijela zgrada ostaje bez vode. Nedostaje i parkirnih mjesta - zaključuje Dolibašić.


Neboderi idealni za mlade

Istraživanje “Odnos stanara prema životu u visokim stambenim zgradama na primjeru Zagreba”, koje su proveli Sanja Gašparović i Nikša Božić s Arhitektonskog fakulteta, pokazalo je da život na višim katovima odgovara nekim socijalnim grupama - preferiraju ga mlađe osobe, kojima ne smeta ili im čak odgovara osjećaj otuđenosti, anonimnosti i slabe veze sa susjedima. Također, život na visokim katovima više odgovara samcima, sustanarima i parovima bez djece.


Najvažniji dobar raspored soba

Tim profesora Čaldarovića istražio je i koje su najvažnije karakteristike dobrog stana, odnosno na što bi ispitanici koji žive u neboderima najprije trebali obratili pozornost da sada kupuju novi stan. Rezultati su pokazali da su pri kupnji novog stana najvažniji elementi:
• dobar raspored prostorija
dobra zvučna i toplinska izolacija
pouzdana dizala
dovoljno velika površina stana
dobar pogled iz stana
individualna brojila za potrošnju vode
stanari koji se pridržavaju kućnog reda
dobri susjedi
dom-i-nekretnine @ 14:58 |Komentiraj | Komentari: 0
Četiri zida za 76, ali i 13.551 € po kvadratu

Cijene nekretnina napokon su se stabilizirale i sudeći po brojnim predviđanjima stručnjaka, uz manja odstupanja, takve bi trebale i ostati do kraja 2008. Hoće li cijene pasti ili ne, te hoće li padati samo nekvalitetni stanovi ili će padati i cijene novogradnje u dobrim kvartovima, za sada je teško sa sigurnošću reći. Zato donosimo pregled cijena nekretnina u cijeloj Hrvatskoj, koje su vrlo šarolike i skrivaju mnoge zanimljive podatke.

Da su stanovi u Dubrovniku, Splitu, Opatiji i Zagrebu viši od hrvatskog prosjeka, nije neka
Stara kamena kuća na moru za 100.000 ili za tri milijuna eura.
novost, kao ni činjenica da su nekretnine u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Koprivničko-križevačkoj, ispodprosječne.

Ako želite kupovati nekretnine na moru, svakako razmislite o kupnji kuće, stana ili apartmana u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji gdje su cijene bitno niže nego u Dubrovačko-neretvanskoj ili Splitsko-dalmatinskoj županiji, a dobra vikendica za razumnu cijenu može se naći i u Ličko-senjskoj županiji. No, ni tu ne valja generalizirati jer u istoj županiji možete “naletjeti” na nekretnine od 400 ili čak 3300 eura po m2. Proučavajući minimalne i maksimalne cijene kvadrata po županijama, koje su za Jutarnji list pripremili Centar Nekretnina i Burza Nekretnina, vodeći portali koji imaju bazu podataka gotovo svih agencija u Hrvatskoj, dolazimo do zaključka da takvih primjera ima u svim županijama, tako da ne možemo reći da je Dubrovačko-neretvanska županija papreno skupa te da si nikada ne bi mogli priuštiti pristojnu nekretninu.


Prosječna cijena kvadrata u Dubrovniku iznosi 3487 eura, a Opatija je jeftinija za tek 100 eura po kvadratu

Primjerice, 104.000 eura za staru kamenu kuću od 457 kvadrata na Pelješcu sigurno bi si većina  mogla priuštiti budući da je tih 230 eura po kvadratu najniža tražena cijena u cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji prema prosjeku Centra Nekretnina, te je to ujedno 15 puta jeftinije od županijskog prosjeka koji iznosi 3545 eura po kvadratu. No ta kuća po cijeni kvadrata jeftinija je za čak 58 puta od kuće u dubrovačkoj rivijeri čiji kvadrat iznosi čak 13.551 euro. Tih 13.551 euro  ujedno je najskuplji kvadrat u Hrvatskoj, prema podacima Centra Nekretnina, a riječ je o Staroj kapetanskoj kući od 220 kvadrata s kojom se dobiva ogromno zemljište na kojem se nalazi kamp od 40.000 m2.

Cijene po županijama i gradovima

Najskuplji
• 13.551 eura iznosi kvadrat najskuplje nekretnine u Dubrovniku
• 10.140 eura iznosi kvadrat najskuplje nekretnine u Zagrebu
• 10.137 eura iznosi kvadrat najskuplje nekretnine u Splitu


Najjeftiniji
• 76 eura iznosi kvadrat najjeftinije nekretnine u Sisačko-moslavačkoj županiji
• 109 eura iznosi kvadrat najjeftinije nekretnine u Vukovarsko-srijemskoj županiji
• 13.551eura iznosi kvadrat najjeftinije nekretnine u Osječko-baranskoj županiji

Slična polarizacija cijena primjetna je i u Šibensko-kninskoj županiji koja unatoč prosječnoj cijeni od 1742 eura krije i vrlo skupe i jeftine kamene kuće. Primjerice, za uređenu kuću od 132 kvadrata tražena cijena je 11.987 eura, dok također kamena kuća slične veličine na
Odlična lokacija je glavni argumnt za ultra visoke cijene.
obližnjem otoku Žirju stoji tek 45.000 eura, što je ujedno najjeftinija nekretnina, prema podacima Centra Nekretnina u toj županiji. Takvih primjera vrlo različitih cijena ima u svim gradovima i županijama, posebice jer je riječ o traženim cijenama nekretnina, a poznato je kako svatko ima pravo tražiti koliko god želi za svoju kuću, no pitanje je je li to realno, te hoće li je prodati, te u krajnjoj liniji želi li doista prodati nekretninu. Izuzetno skupe nekretnine nalaze se očekivano u Zagrebu gdje za staru kuću u rezidencijalnoj zoni na Tuškancu treba izdvojiti čak 10.140 eura po kvadratu, te na Braču u kojem najskuplji kvadrat vile od 300 kvadrata stoji 10.137 eura. Tako skupih nekretnina ima i u Istarskoj županiji, gdje vlasnik za vikend kućicu od 60 kvadrata u Vintijanu kraj Pule traži 646.000 eura, što je sa 10.600 eura po kvadratu najskuplja nekretnina u Istarskoj županiji.


U daljini, kapetanova kuća u Dubrovniku - najskuplja kuća u Hrvatskoj

Već tradicionalno, iznimno skupa je i Opatija gdje prema podacima portala Njuškalo.hr najskuplji stan u vili stoji čak 9615 eura, prema podacima Centra nekretnina najskuplji stan je onaj četverosobni u centru Opatije čiji kvadrat stoji 7009 eura.


Najskuplji istarski grad je Rovinj, s prosjekom od 2668 eura po m2



Prosjek Osječko-baranske županije je povoljnih 900 eura

Da cijene mogu biti zaista ćudljive i vrlo povoljne, govori i podatak Burze nekretnina u čijoj ponudi kvadrat kuće u Ličko-senjskoj županij stoji tek 90 eura, a najjeftiniju nekretninu može se pronaći na Centru nekretnina koji u ponudi imaju kuću od 200 kvadrata za koju je potrebno izdvojiti tek 15.000 eura, te koja je sa svojih 76 eura po kvadratu definitivno najjeftinija nekretnina u Hrvatskoj.


Kliknite za uvećanje

Kako kuća izgleda i u kojem je stanju, u to ne možemo ulaziti jer prodavač nije stavio fotografiju, no ako vam nije bitno kako izgledaju, gdje se nalaze te u kojem su stanju četiri zida koja kupujete, zasigurno ćete i za 30.000 eura naći veliki broj nekretnina u Hrvatskoj. Zapravo, izuzmemo li županiju, grad, kvart, starost, razmještaj, blizinu vrtića, škola, trgovina, odnosno sve kriterije osim cijene, dolazimo do nevjerojatnih podataka - kvadrat krova nad glavom u Hrvatskoj možete platiti od 76 do 13.351 eura.


Najjeftiniji i najskuplji stanovi u Zagrebu i Splitu (Burza nekretnina)
ZAGREB
Najjeftiniji stan po ukupnoj cijeni:
Trešnjevka, Brdovečka
Garsonijera površine oko 19 m2 u visokom prizemlju obiteljske kuće, s posebnim ulazom iz dvorišta. Kuća je stara 40 g. i u solidnom je stanju. Cijena: 30.000 eura. Agencija: BILIŠKOV NEKRETNINE

Najskuplji stan po ukupnoj cijeni:
Centar, Dolac
Rijetka prilika, impozantan 6-sobni stan, 354 m2, na 2. katu, s pogledom na katedralu, Dolac, Splavnicu i Tkalčićevu ulicu. Čitava 2. etaža kvalitetne zgrade arhitekta Bastla iz 1927.g., koja ima lift. Stan je potrebno potpuno urediti. Cijena: 1,239.000 eura. Agencija: CIMERMAN

Najjeftiniji stan po m2:
Dubrava, Đurđevačka, 3-sobni stan, 64,21 m2, u suterenu zgrade građene 1984. g. PLUS M.A.K.

Najskuplji stan po m2:
Cmrok, 4-sobni stan, 130 m2, u prizemlju nove stambene kuće sa 4 stana. Svi stanovi imaju odličan pogled. Cijena: 4500 eura/m2 Agencija: KASTEL

SPLIT
Najjeftiniji stan po ukupnoj cijeni:
Sućidar, 2-sobni stan, 44 m2, 5. kat zgrade građene 1968. g., orijentiran na jug.
Cijena: 87.000 eura. Agencija BILIŠKOV NEKRETNINE

Najskuplji stan po ukupnoj cijeni i po cijeni po m2:
Sinjska, komforan 6-sobni stan na super lokaciji, s pogledom na stari dio grada. Cijena: 650.000 eura (4642 eura/m2). Agencija: KASTEL

Najjeftiniji stan po m2:
Vinodolska, 4-sobni stan pov. 127 m2, na 2. katu obiteljske kuće. Mogućnost kupnje garaže. Cijena: 1574 eura/m2. Agencija: KASTEL

dom-i-nekretnine @ 14:56 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, studeni 2, 2008
..........................................................................................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................................................................................
Svake dvije godine gradić Kortrijk u Belgiji postaje centar svijeta za međunarodnu dizajnersku ekipu koja dolazi na sajam dizajna.
..........................................................................................................................................................................................................................
Hrvatsku grade tridesetogodišnjaci ako je suditi po rezultatima natječaja Udruženja arhitekata. Sve je veći broj mladih arhitekata koji osvajaju nagrade na prestižnim natječajima.

..........................................................................................................................................................................................................................
Kako u novim uvjetima modernog stanovanja živi jedna stara zagrebačka obitelj? Na to pitanje daje odgovor dvoteažni stan od sto kvadrata u centru Zagreba u kojem žive dvije generacije; mlada zaposlena žena koja se bavi integriranim marketinškim komunikacijama  i njezina mama u mirovini.
..........................................................................................................................................................................................................................
Veli­ka sam obo­ža­va­te­lji­ca na­mješta­ja De­si­gners Gu­ild, a tra­že­ći ja­stu­ke za ­svoj dom, zna­la sam da u ­obzir do­la­zi sa­mo Ken­zo, na­ve­la je glu­mi­ca Ka­te Hud­son u in­ter­vjuu za je­dan por­tal, a ano­ni­mni fo­ru­maš ču­di se i pi­ta: ­Otkad na­mještaj ima svo­je ime?

..........................................................................................................................................................................................................................
Poče­tak stu­de­no­ga če­sto se u kon­ti­nen­tal­nim kra­je­vi­ma po­kla­pa s pr­vim je­sen­skim mra­zem. Pri­je pr­vog mra­za ve­ći­na lon­ča­ni­ca, ko­je su ti­je­kom lje­ta ­ukrašava­le naše vr­to­ve i te­ra­se, mo­ra se smje­sti­ti u za­tvo­re­ni pro­stor.

..........................................................................................................................................................................................................................
dom-i-nekretnine @ 11:05 |Komentiraj | Komentari: 0
Poče­tak stu­de­no­ga če­sto se u kon­ti­nen­tal­nim kra­je­vi­ma po­kla­pa s pr­vim je­sen­skim mra­zem. Pri­je pr­vog mra­za ve­ći­na lon­ča­ni­ca, ko­je su ti­je­kom lje­ta ­ukrašava­le naše vr­to­ve i te­ra­se, mo­ra se smje­sti­ti u za­tvo­re­ni pro­stor. Za ve­ći­nu lon­ča­ni­ca ide­al­no mje­sto za pre­zi­mlja­va­nje ­jest zim­ski vrt. No, u ne­do­sta­tku zim­skog vr­ta u ku­ća­ma se mo­že na­ći pri­kla­dno mje­sto za pre­zi­mlja­va­nje lon­ča­ni­ca. Za to su po­go­dne svje­ži­je pro­sto­ri­je ko­je se sa­mo po­vre­me­no gri­ju, a ima­ju do­sta svje­tla.

Osje­tlji­ve trop­ske bilj­ke po­put hi­bi­sku­sa ili ki­ne­ske slje­zo­li­ke ­(Hibiscus ro­sa-si­ne­sis), abu­ti­lo­na ­(Abutilon) te fi­ku­sa ­(Ficus) tre­ba pre­se­li­ti u za­tvo­re­ni pro­stor  kad no­ćna tem­pe­ra­tu­ra pa­dne ­ispod 10 Cel­zi­je­vih stu­pnje­va. Za ove je bilj­ke ide­a­lan ­smještaj u svi­je­tlim pro­sto­ri­ja­ma s tem­pe­ra­tu­ra­ma ­iznad 18 Cel­zi­je­vih stu­pnje­va.

Agru­me ­(limun, na­ran­ča, man­da­ri­na) tre­ba spre­mi­ti ka­da tem­pe­ra­tu­ra pa­dne ­ispod pet Cel­zi­je­vih stu­pnje­va. Bu­du­ći da su va­zda­ze­le­ni, agru­mi tra­že obi­lje svje­tlo­sti. Sto­ga im ni­ka­ko ne odgo­va­ra­ju po­lu­mra­čni po­dru­mi i ga­ra­že, dok su za nji­ho­vo zi­mo­va­nje ide­al­ni sta­kle­ni­ci i zim­ski vrt. Za pre­zi­mlja­va­nje agru­ma ide­al­na je svi­je­tla pro­sto­ri­ja s tem­pe­ra­tu­rom od 10 do15 Cel­zi­je­vih stu­pnje­va.

Zi­mi ih tre­ba vr­lo ri­je­tko za­li­je­va­ti i to kad se sup­strat po­tpu­no osuši. Izdr­žlji­vi­je me­di­te­ran­ske lon­ča­ni­ce po­put ole­an­da­ra ­(Nerium) i ma­sli­ne ­(Olea) mo­gu po­dni­je­ti i bla­ži ­mraz te ih na otvo­re­nom osta­vlja­mo što je du­že mo­gu­će. Se­li­mo ih u za­tvo­re­ni pro­stor tek kad no­ćna tem­pe­ra­tu­ra  pa­dne ­ispod nu­le.

Ma­sli­na pre­zi­mlju­je u svi­je­tloj i pro­hla­dnoj pro­sto­ri­ji na tem­pe­ra­tu­ra­ma izme­đu dva i ­osam Cel­zi­je­vih stu­pnje­va. Gu­bi­tak lišća naj­češće je po­slje­di­ca pre­ve­li­ke isušeno­sti nje­zi­na sup­stra­ta, ali i ne­do­sta­tka svje­tlo­sti. Ole­an­dar pre­zi­mlju­je u sun­ča­noj, ali i isto­do­bno pro­hla­dnoj pro­sto­ri­ji ­gdje je tem­pe­ra­tu­ra bli­zu nu­le. Pre­zi­mlja­va­nje ole­an­da­ra na ja­ko to­plom mje­stu po­go­du­je ra­zvo­ju vu­na­stih uši i dru­gih šte­to­či­na.

Bu­gen­vi­li­ja  ­jest sup­trop­ska va­zda­ze­le­na bilj­ka ko­ja u našim kli­mat­skim uvje­ti­ma zi­mi odba­cu­je lišće. Pre­zi­mlju­je u svi­je­tloj pro­sto­ri­ji na tem­pe­ra­tu­ri od 10  stu­pnje­va.

Tre­ba je za­li­je­va­ti ta­ko da sup­strat bu­de umje­re­no vla­žan. Za li­sto­pa­dne lon­ča­ni­ce ko­je na­je­sen odba­cu­ju lišće po­put an­đe­o­ske tru­blje ­(Datura), afri­čkog lji­lja­na ­(Agapantus) te pla­vog krum­pi­ro­vog gr­ma ­(Solanum) ti­je­kom pre­zi­mlja­va­nja po­go­dna su i ta­mni­ja mje­sta, ali ne i po­tpu­ni ­mrak.


dom-i-nekretnine @ 11:03 |Komentiraj | Komentari: 0
Imamo moderno uređen stan i  željeli bismo zavjese u istom stilu. Koju tkaninu upotrijebiti i kako je postaviti na prozor da dobijemo zaštitu od neželjenih pogleda, a ipak zadržimo moderan izgled?

Predlažem da na prozore stavite “rimski paket”, sustav koji omogućava da se zavjesa diže okomito gore. U tkaninu se vodoravno ušivaju tanke letvice koje pomažu da se tkanina pri dizanju ne gužva, nego uredno slaže. Na stražnjoj strani zavjesa ušiveni su ringovi kroz koje se provlače špagice do karniše na koju je tkanina pričvršćena čičak-trakom. Najbolji efekt postiže se ako odaberete bijelu tkaninu srednje debljine. Kada je zavjesa spuštena preko prozora, dobiva se dojam da svjetlo prolazi kroz satinirano staklo.

Zanima me kako opremiti kupaonicu, a da  to nije preskupo. Postoje li neki trikovi za postizanje maksimalnog efekta u razumnoj cijeni?

Baveći se upravo tim problemom, kao zanimljiv materijal za prekrivanje zidova, umjesto pločica, našla sam tekuću plastiku. Koristim je obično u bijeloj boji i njome se pravilnim nanošenjem može kvalitetno prekriti veći dio zidova u kupaonici. Na taj način uštedi se novac i smanji kvadratura koju je potrebno prekriti pločicama pa nam to dopušta odabir skupljih pločica. Odaberete li keramiku u boji ili imitaciju kamena, savršen detalj koji će u kupaonici izgledati  ugodno i toplo jest prirodno drvo. Može se pojaviti kao maska na kadi ili ploča na ormariću ispod umivaonika.

Adaptiramo kuhinju u stanu  te smo odlučili  napraviti kuhinju L oblika, i to tako da jedan krak ulazi u prostor. Na  tom djelu biti će kuhalna ploča i prostor za sjedenje s nekoliko stolaca. No, imamo problem rasvjete. Visina stropa je 350 cm.  Odlučili smo ne staviti napu jer je prostor dovoljno visok i prozračan. Stavimo li spušteni strop i u njega ugradimo halogene lampice, bojimo se da na toj visini nimalo svjetlosti neće dopirati do prostora za kuhanje i jelo, koji trebaju imati puno svjetla. Što nam je činiti?

Predlažem spušteni strop s ugrađenom rasvjetom, ali ne s malim halogenkama koje smo navikli gledati po kafićima. Za tu visinu treba postaviti lampu sa žaruljom halospot AR111 Đ 100W.  Lampe toga tipa za ugradnju u spušteni strop najčešće nabavljam u Haustri koja ih i proizvodi, pa im je i cijena pristupačna. Za njihovo korištenje potreban je i transformator koji se također ugrađuje u spušteni strop. Opisana rasvjeta daje ugodno i “jestivo” svjetlo koje je opet i dovoljno snažno za korištenje kuhinjske radne ploče.
dom-i-nekretnine @ 11:01 |Komentiraj | Komentari: 0
Svake dvije godine gradić Kortrijk u Belgiji postaje centar svijeta za međunarodnu dizajnersku ekipu koja dolazi na sajam dizajna.

I dok većina velikih kompanija svoje nove proizvode predstavlja na proljetnom sajmu u Milanu, ovaj belgijski jesenski sajam koji se održava od 17. do. 26. listopada idealna je pozornica za manje tvrtke koje se međusobno natječu u  što boljem predstavljanju i instalacijama.

No, pravi šarm ovog sajma, piše Wallpaper, u tome je što se on događa u malome gradu: tih desetak dana život cijeloga grada vrti se oko dizajna, a događaja je posvuda.

U sklopu sajma održava se i Sajam mladih dizajnera na kojem neafirmirani dizajneri predstavljaju svoje low-budget projekte. Dodjeljuje se i nekoliko nagrada, među kojima i ona za dizajnera godine, koja je ove godine otišla Nizozemcu Stefanu Schöningu.

dom-i-nekretnine @ 11:00 |Komentiraj | Komentari: 0
Hrvatsku grade tridesetogodišnjaci ako je suditi po rezultatima natječaja Udruženja arhitekata. Sve je veći broj mladih arhitekata koji osvajaju nagrade na prestižnim natječajima.

Iako je zbog specifičnosti arhitektonskog posla dodjela nagrade na svjetskim razmjerima mladim arhitektima ispod 40 - jer toliko im obično treba za prvu pravu realizaciju, hrvatski su arhitekti spustili dobnu granicu. Više od 50 posto natječaja osvajaju arhitekti mlađi od 35 godina. Mladi su arhitekti gotovo preko noći postali odgovorni za velike arhitektonske projekte koje bi inače osvojile zrelije tvrtke. Do sada im je pogodovala oštećena ekonomija zemlje u tranziciji, bez pritiska nemilosrdnog tržišta.

Kad su se prijavili na natječaj za Gimnaziju u Koprivinici, koja je kasnije obišla sve relevatne europske časopise za arhitekturu, Lea Pelivan i Toma Pleić imali su samo 28 godina. Nisu puno starije bile niti nagrađene autorice iz Capsule kad su osvojile nagradu za zgradu POS-a na Cresu (Ergić, Ilić, Milutin).

Ipak, vremena se mijenjaju i pravi ih izazov tek očekuje. Otvaranjem prema EU, dakle, stranim ulaganjima i češćim međunarodnim natječajima, slika se mijenja, što pokazuje i izložba o hrvatskoj arhitekturi koja je u tijeku na Harvardu. Može se očekivati da će komercijalni investitori sa zapada biti usmjereni na novu instant-ikonu. Plus za naše arhitekte je samopouzdanje gradnje velikih projekata koje imaju za sobom.

Na Kajzerici za sada Hrvoje Njirić neće graditi Plavi vulkan, ali zato na 30 tisuća kvadratnih metara hoće Ivan Galić i njegov studio Nop Stop. Arhitekt koji je dospio u javnost nakon što je njegova kuća FN u Zagrebu nagrađena kao najbolji stambeni projekt u Hrvatskoj, osvojio je prvo mjesto na natječaju za kompleks URIHO i Dom invalida, gdje je različite sadržaje na zelenoj površini spojio u jedinstveni volumen pod zajedničkim krovom.

Projekt Ivana Galića promijenit će izgled Novog Zagreba, kao što će izgled istočnog dijela grada promijeniti rad za Trg pravde. Iako je na ovom važnom natječaju pretvorbe nekadašnje vojarne u centar pravosuđa bilo 27 eminentnih arhitektonskih imena, pobijedio je rad Davora Bušnje, sa Zrinkom Mrković i Vedranom Škopcem. Bušnja potpisuje višestruko nagrađivani projekt Medo Brundo u Retkovcu s Hrvojem Njirićem.

Na natječaju za Mirogoj pobijedili su Tin Sven Franić i Vanja Rister. A novi javni prostor u Labinu - Gradsku knjižnicu i multimedijaln i kulturni centar - gradit će udruženi arhitekti (Grubiša, Jelčić, Kralj, Presečan, Žalac) s dizajnerom Damirom Gamulinom. Ideja je pretvaranje zapuštenog trga u reprezentativni prostor urbanog karaktera.
dom-i-nekretnine @ 10:59 |Komentiraj | Komentari: 0
Kako u novim uvjetima modernog stanovanja živi jedna stara zagrebačka obitelj? Na to pitanje daje odgovor dvoteažni stan od sto kvadrata u centru Zagreba u kojem žive dvije generacije; mlada zaposlena žena koja se bavi integriranim marketinškim komunikacijama  i njezina mama u mirovini.

Stan je zapravo kućica u nizu iz 1933. godine u centru grada, koju su vlasnice obnavljale i  dobile stan na dvije etaže od 100 četvornih metara efektno uredivši potkrovlje.

- Željela sam u stanu dobiti štih starog zagrebačkog građanskog stana  - govori vlasnica, objašnjavajući kako iz selidbe u selidbu sa sobom obitelj nosi naslijeđeni namještaj. Veći dio namještaja je iz 19. stoljeća - komode i ormari, a najstarija od njih je crna komoda s kraja 18. stoljeća.

Obiteljska povijest svoje je mjesto dobila u prizemlju, u onome što bismo starinski mogli nazvati salonu, maminoj sobi i kuhinji, gdje se nova talijanska kuhinja svojim rustiklanim izgledom potpuno uklopila sa starim komadima i gomilom obiteljskih memorabilija - od holandskog porculana koji je mama sa službenog puta donijela još šezdesetih godina i koji je od tada preživio sva seljenja (bilo ih je barem tri) do brojnih bočica iz kemijskog laboratorija koje je kao kemičarka donosila za vrijeme svog radnog vijeka.

U salonu u prizemlju je stari, originalan hrastov parket koji se mislilo zamijeniti, no na vrijeme se shvatilo da je previše kvalitetan i lijep da bi završio na otpadu.

Svaka etaža ima svoju kupaonicu. Specifičnost one u prizemlju je lavabo od stakla za koji vlasnica priznaje da ga je malo teško čistiti zbog tvrde zagrebačke vode, no nije mogla odoljeti njegovoj neobičnosti i dobroj ukopljenosti u drveni, kupaonski set.

Također, kupaonica u prizemlju ima i podno grijanje. - Željela sam cosy (ugodnu) kupoanicu. To je moj mali spa - objašnjava naša sugovornica.

Ono najljepše u ovom stanu je ipak velika biblioteka ispod stuba. 

- Dok smo preuređivali stan, svi su nas čudno gledali ne shvaćajući zašto smo ostavili rupe na zidu ispod stepenica. No, ja sam imala jasnu viziju biblioteke ispod stepenica - priča zadovoljna vlasnica, koja je prostor po vlastitom guštu ipak uredila na katu iznad. 

Ova stručnjakinja za marketing sklona čestom ugošćavanju prijatelja svoj je kat uredila jednostavno - bijeli zidovi, ugradbeni ormari i sjedaća garnitura iz Kike.   I dok je na jednom kraju prostranog tavana svojevrsni “lounge”, na drugom kraju je radni prostor.

Građanski stan ne bi bio zaista građanski bez pravih gospodara - mačaka. Pa tako s mamom i kćeri 100 kvadrata dijele i Piki i Nika, dvije  njegovane crne mačke. Kako su nepovjerljive prema nepoznatima, nismo ih uspjeli uhvatiti kamerom pa nam morate vjerovati da se savršeno uklapaju u ovaj građanski salon iz, ipak, 21. stoljeća.


dom-i-nekretnine @ 10:57 |Komentiraj | Komentari: 0
Veli­ka sam obo­ža­va­te­lji­ca na­mješta­ja De­si­gners Gu­ild, a tra­že­ći ja­stu­ke za ­svoj dom, zna­la sam da u ­obzir do­la­zi sa­mo Ken­zo, na­ve­la je glu­mi­ca Ka­te Hud­son u in­ter­vjuu za je­dan por­tal, a ano­ni­mni fo­ru­maš ču­di se i pi­ta: ­Otkad na­mještaj ima svo­je ime?

To­čno, ne­ka­da je pri­ča bi­la pu­no je­dno­sta­vni­ja, a sve se ugla­vnom svo­di­lo na to što nam od na­mješta­ja tre­ba, u ko­joj bo­ji i ­gdje se tra­že­ni pre­dmet mo­že naj­po­volj­ni­je ku­pi­ti. No, vremena su se pro­mi­je­ni­la. Ano­ni­mni lju­di, po­zna­ti­ji kao di­zaj­ne­ri na­mješta­ja, po­sta­li su zvi­je­zde o ko­ji­ma se u me­di­ji­ma piše u ru­bri­ci ­showbiz, a ko­le­kci­je sto­lo­va, so­fa, or­ma­ra i osta­lih ku­ćnih de­ta­lja s nji­ho­vim po­tpi­som do­če­ku­ju se s oduševlje­njem ra­vnom ­onom ko­je mo­že iza­zva­ti no­go­me­tna uta­kmi­ca.

Što se do­go­di­lo? Za­pra­vo, ništa po­se­bno. Tr­žište se ra­zvi­lo, za­htje­vi ku­pa­ca po­ve­ća­li su se do ma­ki­smu­ma, a opre­ma­nje do­ma po­sta­lo je “ono je­di­no” o če­mu s ve­se­ljem ra­zmišlja­mo dok ra­za­pe­ti izme­đu tra­že­nja naj­bo­lje lo­ka­ci­je i bor­be s bi­ro­kra­ci­jom oko odo­bra­va­nja kre­di­ta pro­vo­di­mo da­ne tr­čka­ra­ju­ći od je­dne do dru­ge usta­no­ve.

Ako ži­vi­te u Hr­vat­skoj, to ve­se­lje je pu­no više od po­zi­ti­vnog osje­ća­ja. Ku­pi­ti di­zaj­ner­ski ko­mad na­mješta­ja ­ovdje je ­stvar pre­sti­ža i u to­me, su­pro­tno uvri­je­že­nom mišlje­nju, ne uži­va­ju sa­mo oni du­bo­kog dže­pa.

Našu te­o­ri­ju po­tvr­dio je i Nikša Gru­bišić, vla­snik OS Stu­di­ja u Za­gre­bu, ko­ji u svo­joj po­nu­di, izme­đu osta­log, ima i Egg sto­li­cu ­(dizajner Ar­ne Ja­cob­sen, pro­i­zvo­đač ­Fritz Han­sen). Kul­tna se sto­li­ca po­slje­dnjih go­di­na ni­je baš pro­da­va­la ­(cijena s PDv-om izno­si 74.500 ku­na, materijal je koža iz najskuplje grupe). Kon­kre­tni­je, ti­je­kom če­ti­ri go­di­ne ni­je pro­dan ni­ti je­dan je­di­ni pri­mje­rak. No, ta­da je u Hr­vat­sku sti­gla se­ri­ja “Re­ži me” u ko­joj dvo­ji­ca zgo­dnih li­je­čni­ka u ­svom ure­du ima­ju Egg sto­li­cu. Pro­da­ja je, ka­že Gru­bišić, go­to­vo pre­ko no­ći na­glo po­ra­sla.

- Kli­jen­te­la se odu­vi­jek di­je­li u dvi­je sku­pi­ne: oni ko­ji že­le je­fti­ni­ji na­mještaj i ni­je im bi­tan di­zajn i oni ko­ji­ma je di­zajn im­pe­ra­tiv pa imaju jasnu sliku kako treba izgledati ono što žele kupiti  - obja­snio je Ivi­ca Stan­ko­vić iz Sti­pić In­te­ri­je­ra, tvr­tke ko­ja u svo­joj po­nu­di ima vrhunski ured­ski i re­zi­den­ci­jal­ni na­mještaj, ke­ra­mi­ku i sa­ni­ta­ri­je.Ponekad astronomske cijene pritom ne utječu na prodaju. Dapače, tvrdi Stanković, biznis ide odlično.

 - Cijena definitivno opravdava kvalitetu jer ovaj na­mještaj ima ar­hi­te­kton­ske ele­men­te - pojasnila je La­na Be­las, za­po­sle­ni­ca u Er­ceg In­te­ri­je­ri­ma ko­ji za­stu­pa­ju vo­de­će ta­li­jan­ske pro­i­zvo­đa­če na­mješta­ja.

Ar­gu­me­na­ta u pri­log ku­pnji di­zaj­ner­skom na­mješta­ja ima mno­go: od vi­so­ke kva­li­te­te ma­te­ri­ja­la do for­me i obli­ka ko­je su osmi­sli­li pro­vje­re­ni stru­čnja­ci. Ne­ga­ti­vna stra­na je ci­je­na ko­ja ­zbog ­svih tih do­brih stva­ri na kra­ju, če­sto isti­ču di­zaj­ne­ri, i mo­ra bi­ti vi­so­ka jer za ra­zli­ku od ma­so­vne pro­i­zvo­dnje, u ko­joj se na­mještaj štan­ca, ­ovdje se pla­ća­ju mje­se­ci, a ne­kad i go­di­ne ­utrošene u ­osmišlja­va­nje ko­le­kci­je, po­se­bno bi­ra­ni ma­te­ri­ja­li, tim lju­di ko­ji ra­di na tom pro­je­ktu te tradicija i vi­zu­al­ni iden­ti­tet ko­ji se pre­po­zna­ju u ­svim di­je­lo­vi­ma svi­je­ta.

Kod nas su se pri­je de­se­tak go­di­na na pr­ste mo­gle na­bro­ji­ti tvr­tke ko­je za­stu­pa­ju na­mještaj di­zaj­ne­ra po­put Ka­ri­ma Ra­shi­da, Pa­tri­ci­je ­Urq­uiole   i Phil­li­pea Star­cka. Da­nas nam ne bi bi­le do­volj­ne ni ci­je­le no­vi­ne da ih sve popišemo. S obzi­rom na to, mo­že se za­klju­či­ti  ko­li­ko se do­bro u Hr­vat­skoj pro­da­je na­mještaj s po­tpi­som. Me­đu pr­vi­ma ko­ji su se po­če­li ba­vi­ti tim po­slom bio je AAG di­zajn centar.

Komercijalni direktor Davor Ivančić objasnio je kako se di­zaj­ner­ski na­mještaj do­bro pro­da­je ­zbog širenja tr­žišta, ali i svijesti o kvaliteti i dizajnu.

- Naši ku­pci do­la­ze ­zbog kva­li­te­te te či­nje­ni­ce da je ve­ći­na bran­do­va bez­vre­men­ska - re­kao je Ivan­čić.

Ako ste i vi lju­bi­te­lji bez­vre­men­skih pro­i­zvo­da, odgo­vor­no tvr­di­mo da ne­ma­te ra­zlo­ga ići u ino­zem­stvo po dizajnerski namještaj (mi smo vam na­bro­ja­li tek ma­nji dio tvrtka koje zastupaju isti), a ako ni­ste, mo­žda se vaša lju­bav pre­ma na­mješta­ju s po­tpi­som ra­zvi­je ka­da po­gle­da­te sli­ke ko­je smo vam pri­pre­mi­li. Sa­mo pa­zi­te! Ta lju­bav se ku­pu­je, i to naj­češće po­mo­ću če­ko­va i kre­di­tnih kar­ti­ca ko­je omo­gu­ću­ju “pla­ća­nje s odgo­dom ili pla­ća­nje u di­je­lo­vi­ma”. ­Obje opci­je vr­lo dra­ge na­ma Hr­va­ti­ma.

Element -  tračak nade za hrvatski dizajn

Hrvatska i nije baš na ti s domaćim dizajnerskim namještajom. Problema ovdje ima više i o njima se puno pisalo, pa ćemo mi iskoristiti ovu temu da još jednom podsjetimo na zagrebačku tvrtku Interu koja nam je dala tračak nade da će hrvatski proizvodi u narednim godinama moći konkurirati inozemnim.

Intera je u suradnji s dizajnerskom grupom Numen iliti For Use (Sven Joke, Cristoph Katzler, Nikola Radeljković) pokrenula seriju namještaja Element. Riječ je o komadima namještaja izrađenima iz masovne hrastovine koji su površinski obrađeni samo uljem.


- Nažalost, osim kolekcije Element u Hrvatskoj ne postoji brend u rangu uglednih svjetskih proizvođača dizajniranog namještaja. Trenutno smo jedini u Hrvatskoj koji prodajemo vlastiti brend bolje od inozemnih - kaže Vladimir Mikić iz tvrtke Intera koja je nedavno dobila  počasno priznanje na dodjeli nagrada Europskog dizajnerskog menadžmenta gdje je nagrađena upravo za Element.  O kolekciji možete više saznati na adresi www.element.com.hr.
Ray & Charles Eames i George Nelson u centru Samobora

Švicarska tvornica dizajnerskog namještaja Vitra utemeljena je 1950. godine. Tijekom šezdeset godina rada surađivala je s brojnim klasik-dizajnerima, među ostalima s Charlesom & Rayom Eamesom, Georgeom Nelsonom i Vernerom Pantonom. U Hrvatskoj Vitrin namještaj možete pronaći na dvije adrese: AAG Dizajn Centar (Ilica 15, Zagreb) i Tehno-klara d.o.o. (Obrtnička 26, Samobor). Na ovoj posljednjoj tek je nedavno otvorena galerija s Vitrinim namještajem, iako tvrtka Tehno-klara zastupa ovaj brend od 1997. godine.

Smještena u centru Samobora, galerija je velika samo sedamdeset  četvornih metara, a u njoj su izloženi predmeti iz Vitrine kolekcije za dom u kojoj ima zaista svega - od otkačene Pantonove stolice u obliku srca pa sve do udobne Eamesove lounge stolice s otomanom. U galeriji se može pronaći i Vitrino novo osvježenje - kolekcija za djecu koja se sastoji od namještaja prije spomenutih dizajnera, ali u veličini prilagođenoj dobi vašeg mališana.

-  Svakih šest mjeseci mijenjamo izložbene primjerke i osvježavamo ponudu, a koliko je Vitrin namještaj kvalitetan, dokazuje i to da većina  predmeta  ima garanciju na  nekoliko desetaka godina te se zato u njih i isplati uložiti - kaže Petra Somek, direktorica tvrtke Tehno-klara.

Više o Vitri saznajte na  www.vitra.com, www.tehno-klara.hr i www.aag.hr.


dom-i-nekretnine @ 10:54 |Komentiraj | Komentari: 0
dom_i_nekretnine
KONTAKT MAIL
  • dominekretnine@gmail.com
MOBITEL:
  • 091 590 5889
Brojač posjeta
503904
dom i nekretnine
Index.hr
Nema zapisa.